hrvatski

Međugeneracijska mobilnost i obiteljske determinante socijalnog statusa mladih

Osobine obitelji porijekla, poput socioekonomskog statusa roditelja, njihova socijalnog kapitala te obiteljskih i društvenih mreža, značajni su prediktori obrazovnog puta i budućeg socijalnog statusa mladih. Suvremeno razdoblje Hrvatske obilježeno je socijalnim raslojavanjem, uslijed čega istraživanje determinanti socijalnog statusa dobiva na rastućoj važnosti. Ovaj će rad analizirati obrasce međugeneracijske mobilnosti u Hrvatskoj, te obilježja obitelji koja značajno utječu na socijalno raslojavanje, odnosno socijalni status i osobna postignuća mladih. Prvi dio analize, s naglaskom na međugeneracijsku mobilnost, bit će izvršen na podacima prikupljenima pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu na nacionalno reprezentativnim uzorcima u četiri vremenske točke: 1989., 1996., 2004. i 2010. Ispitanici će biti podijeljeni u šest desetogodišnjih kohorti, počevši od rođenih 1926., a u analizu će ući ispitanici koji su u trenutku istraživanja navršili 25 godina, čime se smjera na podizanje vjerojatnosti da stupanj obrazovanja naveden u upitniku odgovara najvišem postignutom stupnju obrazovanja tijekom života. Osnovica analize bit će stupanj obrazovanja i zanimanje ispitanika u odnosu na stupanj obrazovanja majke i oca, te posljednje radno mjesto roditelja. Osim ovih varijabli, za iznalaženje obrazaca po kojima se hrvatski građani razlikuju u odnosu na stupanj međugeneracijske mobilnosti bit će korišteni i spol, dob, te rezidencijalna pripadnost ispitanika. Rezultati analize ukazat će na relativno stabilne obrasce socijalne reprodukcije, koji se s mlađim kohortama mijenjaju u smislu polaganog otvaranja kanala međugeneracijske mobilnost, uz statistički značajne razlike vezane uz rezidencijalnu pripadnost, te stupanj obrazovanja i posljednje radno mjesto majke i oca. Drugi dio analize temeljit će se na rezultatima istraživanja Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj, provedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku 2.000 mladih u dobi od 15-29 godina 2013. Rezultati navedenog istraživanja bit će korišteni za analizu utjecaja obitelji porijekla na postignuti stupanj obrazovanja, socijalni status mladih te njihov potencijalni socijalni status, mjeren putem profesionalnih aspiracija. Pritom će biti korištene sljedeće varijable: spol, dob, rezidencijalni status, regionalna pripadnost, socioprofesionalni status ispitanika, stupanj obrazovanje majke i oca, radni status majke i oca, iznos prihoda po kućanstvu, te glavni izvori prihoda članova obitelji. Rezultati će pokazati kako osobine obitelji porijekla (stupanj obrazovanja majke i oca, radni status roditelja, prihodi kućanstva i izvori prihoda) statistički značajno utječu na socijalni status mladih te njihovo obrazovno postignuće i profesionalne aspiracije, što se u perspektivi preslikava i na ukupan socijalni status koji će mladi zauzimati u odrasloj dobi. Pri obradi navedenih skupova podataka bit će korištene deskriptivne, bivarijatna (χ2) te multivarijatna analiza (logistička regresija), dok će interpretativni okvir analize biti smješten u Bourdieuovu teoriju socijalnog kapitala, a naslonit će se i na suvremene analize društvene strukture i međugeneracijske mobilnosti proistekle iz radova Breena, Eriksona, Goldthorpa, te Güveli i Jonssona. U zaključku rada bit će prezentirani argumenti u prilog zapriječene društvene mobilnosti i nižih profesionalnih aspiracija mladih čije obitelji pripadaju određenim društvenim slojevima.

Mladi, obitelj, obrazovanje, socijalni status, međugeneracijska mobilnost, profesionalne aspiracije

nije evidentirano