hrvatski

Izazovi izvrsnosti u visokom obrazovanju: iskustva mladih istraživača

Istraživanja visokoga obrazovanja i akademske profesije prisutna su već dugi niz godina u međunarodnom i nacionalnom istraživačkom prostoru (Altbach, 2000, 2004, 2006 ; Ledić, 1994 ; Kovač, Ledić i Rafajac, 2002 ; Kogan i Teichler, 2007 ; Cummings, 2008 ; Ćulum i Ledić, 2010 ; Turk i Ledić 2016). U širokom spektru različitih tema koje su se otvarale, istraživanja i preporuke na razini europskih obrazovnih politika (primjerice: Altbach, 2004 ; Ruben, 2007 ; ENQA, 2014) doticala su se i pitanja izvrsnosti u visokom obrazovanju. Pritom su primarno bila usmjerena na rasprave o izvrsnosti visokoš- kolskih institucija te predstavljala odrednice za njihovim vrednovanjem i rangiranjem. Kao posljedica takvih smjerova razvoja javlja se sve veća kompetitivnost visokoškolskih institucija (Altbach, 2004 ; Teichler, 2006) te se pred akademske djelatnike postavljaju novi, a ponekad i kontradiktorni, zahtjevi (Ledić, 2012). U tom kontekstu, mladi istraživači postaju posebno kompetitivna skupina akademskih djelatnika (Turk, 2015) od koje se očekuje brzo reagiranje na promjene te dostizanje vrhunskih rezultata. Rezultati dosada provedenih istraživanja upućuju na različita iskustva mladih istraživača u nacionalnom znanstveno-istraživačkom okruženju. Od želje za „bijegom“ iz sustava zbog loših uvjeta i različitih negativnih iskustava (Golub, 2001), odlaskom zbog nepostojanja perspektive za znanstveno-istraživač- kim radom u Hrvatskoj (Adamović i Mežnarić, 2003) do radnopravne nesigurnosti mladih istraživača (Brajdić Vuković, 2013). U ovom radu predstavit će se rezultati istraživanja koje polazi od temeljnog istraživačkog pitanja: Na koji se način kroz profesionalnu socijalizaciju usvajaju važni implicitni i eksplicitni elementi akademske profesije s fokusom na temu izvrsnosti u sustavu visokog obrazovanja te izazova s kojima se u tom kontekstu susreću mladi istraživači. U okviru kvalitativne metodologije rabila su se dva pristupa: analiza narativa i fenomenologija kako bi se dobio uvid u osobne biografije sudionika istraživanja te istražila značenja koja sudionici pridaju pojedinim iskustvima. Uzorak za istraživanje odabran je tehnikom maksimalne varijacije radi dobivanja najveće moguće raznolikosti iskustava, a obuhvatilo je 36 sudionika iz svih znanstvenih područja sa svih hrvatskih javnih sveučilišta, koji imaju barem pet godina iskustva u visokom obrazovanju. Rezultati istraživanja upućuju na izazove koji se odnose na kriterije izvrsnosti, ali i korumpiranost sustava te negativno konotiranog umrežavanja. Percepcija mladih istraživača o kriterijima izvrsnosti upućuje da je znanstveno istraživački rad glavni kriterij izvrsnosti za razliku od rada u nastavi te da je izvrsnost višedimenzionalna. Pojavljuju se i stavovi da je sustav korumpiran, idealan za ''provlačenje'' te da je poticanje izvrsnosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj dvojbeno.

visoko obrazovanje, izvrsnost, mladi istraživači

nije evidentirano