hrvatski

Ukrasne voćne vrste na području grada Velike Gorice

U članku se govori općenito o važnosti zelenih površina u gradovima, njihovu uređenju, posebno o korištenju voćnih ukrasnih vrsta s naglaskom na konkretnu situaciju u gradu Velikoj Gorici. Opremanje parkovnih površina elementima prirodnijeg karaktera poput cvjetnih parkova (gredica) i botaničkih terapeutskih vrtova značajno doprinosi kvaliteti življenja u gradu. Odabir formi i biljnih vrsta teži stvaranju održivih gradskih prostora. Svaka biljna vrsta ima svoje morfološke značajke koje mijenjaju svoj oblik s promjenom godišnjih doba. Grad Velika Gorica je zbog svog geografskog položaja idealan za uzgoj mnogih biljnih vrsta. Uz sadnju drvenastih ukrasnih vrsta veliku mogućnost primjene imaju i ukrasne voćne vrste koje mogu doprinijeti i estetskom izgledu grada i povećanju bioraznolikosti. U članku se opisuju dva temeljna postulata u arborikulturi kod selekcije ili izbora biljnih vrsta. Selekcija neke biljne vrste je izuzetno važna jer o njoj ovisi trošak održavanja, rast, estetska, zdravstvena i mehanička stabilnost biljke. Govori se o značaju voćnih vrsta, od uporabe plodova u različite svrhe do vrijednog drva kao sirovine u drvnoj industriji (orah, kesten, maslina, ...). Značaj voćnih stabala u gradovima je višestruk. Ukrasnu vrijednost voćnim vrstama kao i njihovim kultivarima daju različiti elementi odnosno njihovi dijelovi tj. organi koji privlače pažnju svojim izgledom (bojom, veličinom, oblikom i sl.) poput habitusa, cvijeta, listova, plodova, kore i dr. Ukrasne voćne vrste mogu imati zanimljivu ulogu kao soliteri, zatim u drvoredima, kao žive ograde, penjačice ili pokrivači tla. U članku se daju primjeri pojedinih biljnih vrsta za određenu namjenu. Uvidom u službeni popis ukrasne dendroflore na području grada Velike Gorice utvrđeno je da su zasađene samo tri ukrasne voćne vrste i to Prunus cerasifera "Nigra", Prunus serrulata "Kanzan" i Prunus serrulata "Amanogawa". U tekstu članka prikazan je njihov dendrološki opis i ukrasna vrijednost. Potencijalne vrste i kultivari koji mogu svojim izgledom doprinijeti uređenju gradskog prostora su: japanska jabuka ili kaki, kivika, drijen, japanska ukrasna dunja, obična lijeska, medvjeđa lijeska, dud, bijeli, crveni i crni, pitomi kesten, dunja, jarebika, oskoruša, brekinja, mukinja, kupine, maline, borovnice, ribiz, ogrozd, crna bazga, glog te brojni ukrasni kultivari rodova Malus, Pyrus, Prunus i dr. Neke od navedenih vrsta dobro bi se uklopile u već postojeća dva gradska vrta gdje se do sada uzgajaju samo povrtne vrste. U članku se govori i o potencijalnim preprekama prilikom odabira ukrasnih voćnih vrsta na gradskim površinama. Navodi se negativni aspekt drveća i drvenaste vegetacije u urbanom prostoru koji imaju mesante plodove poput ginkga, imela i maklure. Unatoč problemima koji se mogu stvoriti prilikom sadnje voćaka u gradovima još uvijek postoji veća težnja stvaranju zelenih oaza s ciljem dobivanja hlada, ostvarivanja koristi od plodova voćnih vrsta i edukacije građana o bitnim temama poput urbane ekologije i važnosti održivosti/samo održivosti u gradovima. Sadnjom određenih ukrasnih voćnih vrsta povećala bi se bioraznolikost u gradskim prostorima.

Velika Gorica, izbor biljnih vrsta, Prunus cerasifera "Nigra", Prunus serrulata "Kanzan", Prunus serrulata "Amanogawa"

nije evidentirano