hrvatski

Patroni crkava Sisačkog vlastelinstva i njegove okolice u srednjem vijeku

Sisačko vlastelinstvo dio je Zagrebačke biskupije na kojem su se prelamali interesi pripadnika visokog slavonskog i hrvatskog plemstva, lokalnih plemića, zagrebačkih biskupa i kaptola. Istraživanjem patronatskog prava nad tamošnjim crkvama možemo mnogo toga zaključiti o ustrojstvu crkvene hijerarhije na području Kraljevine Slavonije u razvijenom, a posebice u kasnom srednjem vijeku, kao i o kompromisima koji su pri tome morali biti postignuti između crkvenih i laičkih struktura. Patronat nad crkvama bio je velikim dijelom u rukama plemstva, ali je jačanje ideje o papinskoj apsolutnoj vlasti nad Crkvom u kasnom srednjem vijeku dovelo do znatnih konflikata između ustaljenih načina laičke dodjele nadarbina i novih tendencija prema središnjoj kontroli od strane papinstva. U sredini su se obično nalazili mjesni kaptoli, kao patroni, i biskupi, koji su u svojstvu ordinarija dodjeljivali nadarbine. Rješenja ove situacije često su idiosinkratska, kao što je slučaj i sa Sisačkim vlastelinstvom. U ovom radu nastojat ću istražiti sustav patronatstva nad crkvama Sisačkog vlastelinstva, te aktivnosti njihovih patrona i učinak koji je njihovo patronatstvo imalo na lokalne crkvene zajednice u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.

Sisak, srednji vijek, zagrebački kaptol, patronatsko pravo, crkvene nadarbine, plemstvo

nije evidentirano