hrvatski

Obitelj u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije (13.-16. st.)

U radu se donose rezultati istraživanja obitelji u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije u razdoblju od 13. do 16. stoljeća. Zbog najbolje očuvanosti izvora istraživanje je bilo usredotočeno na obitelj u zagrebačkom Gradecu i Varaždinu, ali su u radu korišteni i izvori vezani uz druga urbana središta međurječja Save i Drave. Rezultate istraživanja usporedila sam s rezultatima istraživanja obitelji u gradovima obalnog pojasa, te sa stanjem u srednjovjekovnim ugarskim gradovima. Izvore koji su korišteni može se podijeliti na dvije osnovne grupe: normativne akte (privilegije, Iločki statut, statutarne odredbe sačuvane u gradskim knjigama) i dokumente nastale u svakodnevnom životu (posjedovni spisi, sudski spisi, oporuke). U prvom dijelu rada bavila sam se strukturom obitelji i tipovima obitelji prisutnim na zagrebačkom Gradecu i u drugim gradskim središtima međurječja, a potom sam svoju pažnju poklonila bračnoj zajednici (značenju braka, imovinskim odnosima u braku, kršenjima normi bračne veze), položaju i ulozi žene u obitelji i društvu, djeci, te značenju rodbinskih veza u srednjovjekovnim slavonskim gradovima. Istraživanje je pokazalo da je obitelj u gradskim naseljima u međurječju Save i Drave bila određena društvenim, gospodarskim i političkim okolnostima koje su vladala u tim naseljima. Činjenica da su žitelji ovih naselja bili trgovci i obrtnici, koji su sredstva za život osiguravali svojim radom dovela je do prevladavanja jednostavne strukture obitelji, a važnost ženskog rada do relativno ravnopravnog položaja žene u obitelji i društvu.

obitelj; srednji vijek; srednjovjekovna Slavonija; gradska naselja

nije evidentirano