hrvatski

Radon u nastavi kemije i fizike

Spoznaja da više od polovine efektivne doze koju čovjek primi u godini dana potječe od radona nalaže bolje upoznavanje ovog plemenitog radioaktivnog plina. Radon nastaje radioaktivnim raspadom radija uz emisiju *=alpha-česice. Glavni izvor radona je tlo, dok manji dio potječe iz građevinskog materijala, vode i zemnog plina u kućnoj upotrebi. Njegovi kratkoživući potomci: polonij-218, olovo-214, bizmut-214 i polonij-214 predstavljaju veću potencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje nego sam radon. Naime, veći dio teškometalnih iona polonija u zraku se veže na čestice prašine i dima, tzv. aerosole, a manji dio u reakcijama s oksidima dušika i sumpora tvori tzv. grozdove (manje aerosole). Veći radioaktivni aerosoli pri udisanju zraka uglavnom zaostaju u prednjim dišnim organima (nos), dok manji aerosoli dospijevaju do bronhijalnog tkiva u plućima. Tu se talože i pri svom radioaktivnom raspadu, emisijom *=alpha-zračenja oštećuju radiosenzitivno tkivo pri čemu potiču nastanak karcinoma. Stoga je potrebno upoznati učenike u sklopu nastavnog procesa s fizikalno-kemijskim karakteristikama radona i njegovih kratkoživućih potomaka (fizika, kemija), mehanizmima vezanja potomaka na aerosole (kemija), jednadžbama radioaktivnog raspada za članove radioaktivnog niza (fizika) te metodama mjerenja koncentracije radona i njegovih kratkoživućih potomaka (fizika, kemija). Prikazana je i metoda mjerenja koncentracije radona i njegovih kratkoživućih potomaka pomoću detektora nuklearnih tragova koju bi nadareni učenici mogli primjeniti (uz tehničku potporu naših institucija) upoznavajući se sa znanstveno-istraživačkim metodama rada u okviru svojeg dodatnog obrazovanja.

radon; detekori nuklearnih tragova; znanstveni pristup; obrazovni proces

nije evidentirano