hrvatski

Perivoj Jelačićevi Novi Dvori

Jelačićeve Nove Dvore cijenimo kao skladan i vrijedan graditeljsko-gospodarski i perivojno-krajobrazni sklop osobitoga kulturno-povijesnoga značenja. Središte toga sklopa je dvorac, smješten u perivoju kojega valja promatrati kao neodvojivi dio plemićkoga sjedišta i posjeda. U Novim Dvorima, kao najužem sjedištu gospoštije, raspoznaje se nekoliko svrhovitih cjelina: dvorac s perivojem, šuma-perivoj, gospodarski sklop, vrt i voćnjak, a sve to u prirodnom i poljodjelskom krajoliku. Osnovna zamisao perivoja je uobličena sredinom 19. stoljeća, a sljedećih desetljeća perivoj je dopunjavan cvjetnim uresima. Perivoj posjeduje obilježja romantičarsko-krajobrazne perivojne arhitekture sa historicističkim pojedinostima. Pomnim istraživanjem dostupnih povijesnih pisanih i grafičkih vrela moguće je, usprkos kasnijim graditeljskim preinakama, prepoznati izvorni ustroj vlastelinskoga sklopa i perivoja te samosvojnost graditeljsko-perivojnoga predloška. Od građevina u perivoju najvažniji za perivojnu zamisao su, osim dvorca, ulazna vrata u perivoj, kapela i grobnica. Gospodarske zgrade duž prilazne aleje ne pripadaju perivoju, ali su važne za sliku i sklad cijeloga sklopa dvorca, perivoja i gospodarstva. Brojnost i raznolikost vidika obilježje je perivoja. Glavni cilj pogleda su dvorac i kapela, ali i sjeverni obronci Medvednice. Važan je i pogled na perivoj i dvorac iz krajolika, osobito s današnje auto-ceste i željezničke pruge. Nova namjena u sklopu oživljavanja i obnove danas zapuštenoga sklopa dvorca i perivoja mora štovati osobitosti povijesnoga predloška vlastelinskoga sjedišta i njegove naslijeđene graditeljsko-perivojne i krajobrazne vrijednosti. Valja cijeniti i gradotvorno značenje perivoja s perivojnom šumom, kao i cijeloga sklopa Novi Dvori, za grad Zaprešić.

perivoj; krajobrazni sklop; dvorac; plemstvo; Hrvatsko zagorje; 19. stoljeće;graditeljsko nasljeđe; vrtna arhitektura

nije evidentirano