hrvatski

Filozofija i politika: O istoznačnosti filozofirajućeg s vladajućim subjektom

U svojoj knjizi Vladanje sobom i drugima Michel Foucault se posebice usredotočuje na vrlo specifičan odnos između filozofije i politike. Kao predložak će mu poslužiti Platonovo filozofsko i životno iskustvo preneseno u VII. Pismu, kao i u njegovoj Politeji. Naspram angažiranog Platonova pristupa ovoj problematici supostavlja se drugi stav odnosa filozofa prema polituci – onaj kinika Diogena. Dok Diogen taj odnos postavlja na javno mjesto – Agoru, Platon se usredotočuje na »dušu vladara«. Je li moguće pomiriti ova dva pristupa odnosu filozofije i politike? Foucault će ovaj osebujni odnos razmatrati u djelokrugu svoje »hermeneutike subjekta«. S jedne strane, on se pita kako politika može filozofiji služiti kao kušnja stvarnosti. S druge, na koji se način filozofijska spoznaja pokazuje nepohodnom u samoj praksi vršenja vlasti. Foucault ustvrđuje da u ovim pitanjima filozofija mora reći istinito u odnosu na politiku, ali ne mora reći što politika doista mora činiti. Dva integracijska momenta odnosa politike i filozofije – javno mjesto i duša vladara – za Foucaulta se razrješuju u njegovoj tvrdnji o nužnom međusobnom odnosu, no i nemogućnosti podudaranja između filozofije i politike. Kako se objašnjava taj odnos? Foucault govori o potrebi jednog te istog subjekta »valjanog vladanja« s filozofirajućim subjektom. Filozofija svoju stvarnost odnosa s politikom izvodi iz definiranja načina »bivanja političarem«. Radi se o osebujnoj Foucaultovoj verziji »subjektivacije«. Koliko je ona u vezi s onime što o »političkoj subjektivaciji« govori Jacques Rancière? Ovo i druga pitanja pokušavaju se rasvijetliti izlaganjem o mogućnosti plodotvornog dijaloga između filozofije i politike

Filozofija, politika, Foucault, javno mjesto, duša vladara, subjektivacija

Rad je iznesen na istoimenom znanstvenom skupu u lipnju 2014., a realiziran jkroz suuredništvo izv. prof. dr. sc. Marijana Krivaka, Luke Pejić, Davorina Ćutija i Zvonimira Glavaša. Uz navedene osobe svoje su radove za potrebe oblikovanja publikacije ustupili i izv. prof. dr. sc. Žarko Paić te doc. dr. sc. Krešimir Petković. Recenzenti zbornika su doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić, dr. sc. Ivan Milenković i prof. dr. sc. Lino Veljak.