hrvatski

Hanns Wagula i turistički plakat u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova

Austrijski slikar i grafički dizajner Hanns Wagula (1894.–1964.) surađivao je krajem 1920- ih i tijekom 1930-ih s brojnim jugoslavenskim naručiteljima (Putnik, Dubrovačka parobrodska plovidba, Jugoslavenski Lloyd, Aeroput Jugoslavija i dr.) te imao važnu ulogu u razvoju turističkog plakata u Kraljevini SHS/Jugoslaviji. Tijekom međuratnog razdoblja turizam je postao jednom od najznačajnijih privrednih grana u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, a značajnu ulogu u njegovu promoviranju imali su Zagrebački zbor i "društvo za saobraćaj putnika i turista" Putnik. Do angažmana Hannsa Wagule došlo je 1928. posredstvom splitske podružnice Putnika koja od njega naručuje rješenja plakata i ostalih propagandnih materijala (prospekata, vodiča) te oblikovanje vizualnog identiteta reprezentativne ilustrirane revije Jugoslavija: jugoslovenski turizam. Wagulini plakati i prospekti namijenjeni oglašavanju različitih segmenata jugoslavenskog turizma − manifestacija (Splitski karneval), parobrodskog i avionskog prometa, odmora na Jadranu i glavnih turističkih destinacija (Šibenika, Splita, Dubrovnika itd.) − nalaze se među umjetnikovim najznačajnijim ostvarenjima u razdoblju između dva svjetska rata. O njima se tijekom međuratnih godina afirmativno pisalo na stranicama vodećih stručnih časopisa (Gebrauchsgraphik), a jugoslavenskim su umjetnicima poslužili kao model uspješnog oglašavanja u službi turizma. Wagula je u modernim rješenjima intenzivnog kolorita i upečatljivih kompozicija koristio sažet vizualni vokabular, a odabirom rakursa i kadra naglasak je stavljao na iskustvo potencijalnog turista koji je postao važnim segmentom komunicirane poruke. Osim plakata i prospekata Wagula je za splitski Putnik oblikovao i različita rješenja naslovnica i stražnjih stranica časopisa Jugoslavija: jugoslovenski turizam (1929.−1939.). U časopisu je objavljivao i fotografije nastale tijekom putovanja po Dalmaciji i Bosni i Hercegovini, a koje su varirale od vrsnih reportažnih snimaka do fotografija prepoznatljivih motiva (Peristila, dubrovačkih zidina itd.) u kojima je koristio slične vizualne formule kao i u grafičkom oblikovanju. U članku se na temelju arhivske dokumentacije, periodičkih izvora i Wagulinih realizacija rekonstruira njegovo djelovanje u Hrvatskoj i analiziraju različiti segmenti opusa namijenjeni promoviranju jadranskog turizma. Posebna pažnja posvećuje se razvoju turističke propagande u Kraljevini SHS/Jugoslaviji tijekom međuratnog razdoblja, a razmatra se i doprinos hrvatskih grafičkih dizajnera Sergija Glumca, Pavla Gavranića i predstavnika Ateliera Tri, te slovenskog umjetnika Janeza Trpina, koji su 1930- ih oblikovali antologijske turističke plakate za pojedine krajeve (Gavranić), luksuzna mediteranska putovanja parobrodima (Atelier Tri) i smještajne objekte (Glumac, Trpin). Moderna rješenja Hannsa Wagule i domaćih dizajnera nastala od kraja 1920- ih do početka 1940-ih jasno su komunicirala poruku i uspješno kreirala image međuratne Jugoslavije kao poželjne turističke destinacije koja pripadnicima građanskoga društva nudi odmor, opuštanje i različite oblike rekreacije te uživanje u prirodnim ljepotama i bogatoj kulturnoj baštini.

Hanns Wagula, grafički dizajn, turistički plakat, međuratno razdoblje,

nije evidentirano