hrvatski

Utjecaj kućnog reda i pravila ponašanja u institucijama na autonomiju osoba starije dobi

SAŽETAK Svrha: Institucionalizacija se često čini kao najbolje rješenje za obitelj i samu stariju osobu. Svako društvo i institucija ima manje – više precizna pravila o ponašanju u različitim situacijama ili norme ponašanja. Osoba starije dobi u instituciji kako bi udovoljila pravilima i kućnom redu zapravo se ponaša kao u kazalištu, odnosno najčešće »igra ulogu« ili se opire pravilima i kućnom redu institucije. Cilj: Prikazati kako kućni red i pravila ponašanja institucije utječu na autonmiju osoba starije dobi, te kako nadzor u institucijama ima nepovoljan učinak na osjećaj zadovoljstva osobe starije dobi. Metode: Pretraživana je stručna literatura i korišteno vlastito iskustvo medicinske sestre u radu sa osobama starije dobi. Pomoću polustrukturiranog upitnika proveden je intervju sa dvije korisnice Doma. Rezultati: Prva ispitanica je pripremljena na dolazak u dom i samoinicijativno je donjela tu odluku, no unatoč tome teško se nosi sa nekim odlukama kućnog reda. Druga korisnica nije mala nikakav utjecaj na dolazak u instituciju, nije željela doći i samo smještavanje kao i kućni red te pravila osoblja vrlo teško prihvaća što na kraju rezultira marginaliziranjem same korisnice. Zaključak: Kućni red institucije, a posebno dijelovi koji se odnose na odnose na privatnost, donošenje osobnih stvari te određenih rituala potrebno je usuglasiti s korisnikom. U edukacijskim programima nije dovoljna samo formalna edukacija o starenju i osobama starije dobi već je potrebno razvijati kod studenata komponente emocionalne inteligencije i empatije.

kućni red, pravila ponašanja, autonomija korisnika, medicinska sestra, edukacija, institucija.

nije evidentirano