hrvatski

555 jezičnih savjeta

U knjizi 555 jezičnih savjeta obuhvaćeni su problemi na svim jezičnim razinama – od pravopisne do rečenične – koji korisnicima u svakodnevnoj praksi nameću dvojbu o tome što je bolje ili pravilnije upotrijebiti. Na jezgrovit način u svakom se savjetu prvo objašnjava problem i tumači zašto neka jezična jedinica ne pripada sustavu hrvatskoga standardnog jezika, a potom se navode primjeri pogrešne ili nepreporučene upotrebe koji se upućuju na primjere pravilne ili preporučene upotrebe. Savjeti donose preporuku o pisanju maloga ili velikoga početnog slova (sveti/Sveti, mjesec/Mjesec, papa/Papa), značenjske razlike s obzirom na način pisanja pojedinih riječi (npr. pridjevna polusloženica zeleno-plav pisana sa spojnicom i složeni pridjev zelenoplav, ili neodređenih zamjenica tkogod, štogod i izraza tko god, što god), sklonidbi pojedinačnih riječi i imena ili višerječnih izraza i imenskih formula (je li genitiv imenice Mia Mie ili Mije, je li pravilno grada Križevci ili grada Križevaca, kako se sklanjaju muška imena poput Ante, Mate, Ivo, Miro), pravilnim glagolskim oblicima (volio ili voljeo), rečeničnim sastavnicama (iza kako ili nakon što, ni… niti ili ni… ni), a u mnogim se savjetima objašnjavaju značenjske razlike među riječima sličnoga izraza (goveđi ili govedski, kožni ili kožnat) ili preporučuje upotreba neke riječi ili izraza (izuzetak > iznimka, iza blagdana > nakon/poslije blagdana). Savjeti se također odnose i na tvorbene inačice pa se tako preporučuje koji su prefiksi ili sufiksi bolji u standardnoj upotrebi (je li bolje oblik vanzemaljac ili izvanzemaljac, strukturalni, kulturalni, tekstualni ili strukturni, kulturni, tekstni). Izbor savjeta prati promjene u društvu koje se ocrtavaju i u jeziku – knjiga obuhvaća tradicionalne jezične dvojbe koje su, zapravo, uvijek aktualne, poput razlikovanja priloga slijedeći i pridjeva sljedeći, pitanja koja počinju s da li ili je li, upotrebu prijedloga s i sa, ali i mnoge savjete koji su rezultat novih poslovnih, društvenih ili komunikacijskih prilika kao što su mocijski parnjaci ili engleske riječi i izrazi o čemu će više reći kolegica Milica Mihaljević. Knjiga je namijenjena širokomu krugu korisnika, novinarima, prevoditeljima, lektorima, korisnicima u poslovnome i strukovnom području, učenicima, studentima, profesorima te svima koji njeguju jezičnu kulturu i žele dobiti onaj pozadinski uvid u razloge na temelju kojih se nešto preporučuje za upotrebu u standardnome jeziku.

jezični savjet, hrvatski standardni jezik

nije evidentirano