hrvatski

Bakterijske antropozoonoze u ptica - koliko nam zapravo prijete?

Zoonoze učestalo izazivaju interes šire društvene zajednice iako su poznate još od pradavnih vremena. Smatra se da se čovjek zarazio influencom prije oko 4.500 godina, tj. onda kada je započela domestikacija vodene peradi. Značaj im se pridaje ne samo zbog brige za zdravlje ljudi i životinja, već i zbog posljedično velikih gospodarskih šteta. Opasnost za čovjeka ne predstavljaju samo one koje se prenose neposrednim dodirom sa životinje na čovjeka, vrlo često su to bolesti koje se prenose hranom. U novije vrijeme u zoonoze se ubraja i prijenos na lijekove rezistentnih mikroorganizama, dapače, rizik osobito od multirezistentnih sojeva zoonotskih bakterija neprestance raste i postao je globalni problem. Na žalost ptice, osobito migratorne vrste, kao i domaća perad, bilo u intenzivnom ili ekstenzivnom uzgoju, predstavljaju stalni rezervoar nekih bolesti koje se mogu prenijeti na čovjeka. Iako je slučaj širenja influence ptica, osobito soja H5N1 izazvao veliki interes, bakterije poput onih roda Salmonella ili Campylobacter unatoč provedenim opsežnim znanstvenim istraživanjima i nadalje predstavljaju veliku prijetnju zdravlju ljudi. Obzirom da je čovjek u dramatičnim razmjerima promijenio okoliš u epizootiološkom smislu, smanjivanje broja zoonoza i prevencija nastajanja novih može se postići samo provođenjem održive poljoprivrede pod geslom Jedno zdravlje. Zbog toga je nužna stalna suradnja stručnjaka i znanstvenika koji se bave ovom problematikom. Dosadašnji pokušaji objedinjavanja i znanosti i struke vezane uz zoonoze svodili su se uglavnom na palijativno djelovanje pojedinaca i razgovore o potrebi udruživanja činitelja humane i veterinarske medicine. Na inicijativu Hrvatske agencije za hranu (HAH) 2014. godine oformljena je Radna grupa za zoonoze koja okuplja stručnjake iz različitih institucija, te očekujemo učinkovitiju brigu o zoonozama.

zoonoze, ptice, perad,

nije evidentirano