Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 864860

Stanje i perspektiva šuma i šumarstva Hrvatske


Anić, Igor
Stanje i perspektiva šuma i šumarstva Hrvatske // Dan inženjera Republike Hrvatske
Zagreb, Hrvatska, 2017. (pozvano predavanje, nije recenziran, pp prezentacija, ostalo)


Naslov
Stanje i perspektiva šuma i šumarstva Hrvatske
(The state and perspective of forests and forestry in Croatia)

Autori
Anić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, ostalo

Skup
Dan inženjera Republike Hrvatske

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.03.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Šume, šumarstvo, Hrvatska
(Forests, forestry, Croatia)

Sažetak
Ovom prilikom upoznat ćemo vas s nekoliko kratkih temeljnih informacija o hrvatskim šumama i šumarstvu. Hrvatska je šumovita zemlja. Prema podacima Prve nacionalne inventure iz 2010. godine šume se prostiru na 2, 4 milijuna hektara ili 42% njezina kopna. U njima je kumulirana drvna zaliha u iznosu od 552 milijuna kubičnih metara. Svake godine one proizvedu svojim prirastom novih 11 milijuna kubičnih metara drvne tvari. Hrvatska je bogata prirodnim šumama koje rastu na 97% ukupne šumske površine. Prirodnost šuma se ogleda u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama, strukturi sastojina i brojnim drugim kriterijima. Hrvatska je bogata raznolikim šumama. U relativno kratkom horizontalnom rasponu od nekoliko stotina kilometara od rijeke Drave na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu i od rijeke Dunav na istoku do rijeke Kupe na zapadu, prostiru se četiri biogeografske regije: kontinentalna, mediteranska, alpska i panonska. Karakterizira ih stotinjak šumskih zajednica u kojima rastu 94 vrste drveća. Gotovo polovica od 4500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije. Hrvatska je prepoznatljiva po šumama hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama. One su rijetkost u europskim razmjerima. Šume hrasta lužnjaka rastu na 215 tisuća hektara, u dolinama rijeka Save, Drave i Dunava. Gospodarenje tim šumama karakteriziraju duga ophodnja od 140 godina, intenzivna njega od najranijih razvojnih stadija i obnova oplodnim sječama. Jelovo-bukove šume rastu na površini od 200 tisuća hektara, na prosječnim nadmorskim visinama između 800 i 1100 metara, uzduž hrvatskih Dinarida i na gorjima u predalpskom i panonskom području. Jelovo-bukovim šumama se gospodari prebornim načinom od XIX. stoljeća. Hrvatsku karakterizira visoko učešće degradiranih šuma. Jedna trećina šuma je loše kakvoće, ako kao kriterij uzmemo morfološka obilježja dubećih stabala. Tu prednjače šume u mediteranskom području gdje dominiraju degradacijski oblici visokih šuma kao što su panjače, makije, garizi, šikare i šibljaci. One su svojevrsno povijesno naslijeđe. Iako degradirane, te šume ispunjavaju svoju općekorisnu ulogu, primjerice, izvanredno štite tlo od erozije, sprječavaju pojavu bujica, ublažavaju klimatske ekstreme, upijaju ugljikov dioksid, oslobađaju kisik, pridonose ljepoti krajobraza, povećanim prinosima poljoprivrednih kultura, važna su staništa divljači i ljekovitog bilja te imaju turističku ulogu. Degradirane šume Hrvatskog sredozemlja također imaju značajke visoke prirodnosti i raznolikosti. Zabrana brsta i paše pridonijeli su njihovoj progresivnoj sukcesiji i rastu općekorisnih učinaka. Hrvatska se ponosi s dva i pol stoljeća tradicije šumarstva. Prva inventura i kartiranje šuma obavljeni su već u razdoblju 1764. – 1765. godine. Prve šumarije kao temeljne ustrojbene jedinice struke su utemeljene 1765. godine. Prvi zakon o šumama je objavljen 1769. godine. Prvo učilište šumarstva utemeljeno je 1860. godine. Sveučilišna šumarska nastava počela je 1898. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, najstarijem u jugoistočnoj Europi. Krovna strukovna udruga Hrvatsko šumarsko društvo je osnovano 1846. godine. Znanstveno i stručno glasilo Šumarski list izlazi bez prekida od 1877. godine. Hrvatsko šumarstvo doslovno je stvorilo današnju generaciju prirodnih i raznolikih šuma. One su jedinstveni proizvod hrvatskog šumarstva. Danas se šume i šumarstvo Hrvatske nalaze se pred novim izazovima. U posljednja dva desetljeća pojavili su se problemi koji se mogu svrstati u tri skupine: 1) problemi ekološke provenijencije koji su povezani s funkcioniranjem šumskih ekosustava, posebice pojačanim odumiranjem važnih vrsta drveća kao što su hrast lužnjak, obična smreka i poljski jasen, 2) marginalizacija šumarske struke i ugrožavanje šumarskog inženjera kao temeljnog čimbenika nastanka, optimalnog i potrajnog funkcioniranja šumskih ekosustava, 3) problemi pravne regulative koja posredno ili neposredno ugrožava šume i šumarstvo. Šume i šumarstvo su ekološka i ekonomska infrastruktura države. S obzirom na površine neobraslih šumskih zemljišta i degradiranih šuma koje stoje na raspolaganju, otvorene su mogućnosti pošumljavanja i revitalizacije. To bi pridonijelo zapošljavanju i povratku života u ruralne sredine, poboljšanju uvjeta življenja, općekorisnih i gospodarskih učinaka šuma. Zato ulaganja u šume i šumarstvo treba promatrati u kontekstu razvoja države, a posebice ruralnih područja gdje dominiraju šumska zemljišta. Vjerujem kako nakon ovoga imate bolji uvid u prošlost, sadašnjost i budućnost hrvatskih šuma i šumarstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Igor Anić, (204100)