Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaj heterogenosti staništa na sastav zajednice zooplanktona u sustavu rijeke i poplavnog područja tijekom različitih hidroloških faza (CROSBI ID 645654)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Galir Balkić, Anita Utjecaj heterogenosti staništa na sastav zajednice zooplanktona u sustavu rijeke i poplavnog područja tijekom različitih hidroloških faza // 2. simpozij o biologiji slatkih voda: knjiga sažetaka = 2nd Symposium on Freshwater Biology: Book of abstracts / Gračan, R. ; Matoničkin Kepčija, R. ; Miliša, M. et al. (ur.). Zagreb: Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa, 2017. str. 12-12

Podaci o odgovornosti

Galir Balkić, Anita

hrvatski

Utjecaj heterogenosti staništa na sastav zajednice zooplanktona u sustavu rijeke i poplavnog područja tijekom različitih hidroloških faza

Prostorna raspodjela kolnjaka, rašljoticalaca i veslonožaca tijekom različitih hidroloških faza proučavana je u aluvijalnom poplavnom području, Parku prirode Kopački rit, Hrvatska. Uzorkovano je mjesečnom dinamikom u razdoblju od ožujka do kolovoza 2006. godine na tri lokaliteta koji predstavljaju eupotamal (glavno korito rijeke), parapotamal (lateralni kanal nizvodno povezan s glavnim koritom) te palaeopotamal (područje povezano s glavnim koritom samo tijekom poplave). Tijekom istraživanog razdoblja zajednica zooplanktona razlikovala se u sastavu, brojnosti i biomasi na sva tri lokaliteta i među hidrološkim fazama, iako su razlike bile jače izražene tijekom poplava. Ukupna brojnost zooplanktona tijekom poplavne faze bila je 4 puta veća u eupotamalu (327 ind/L) nego u palaeopotamalu (70 ind/L), dok je najveća brojnost zabilježena u parapotamalu (593 ind/L). Kolnjaci su bili najrazvijenija skupina na svim lokalitetima tijekom obje hidrološke faze. Trichocerca similis (Wierzejski, 1893) i Brachionus calyiciflorus (Pallas, 1766) karakterizirali su eupotamal, Keratella tecta (Gosse, 1851) parapotamal, a Polyarthra vulgaris (Carlin, 1943) područje palaeopotamala. Rašljoticalci su najbrojniji bili u parapotamalu tijekom poplavne faze gdje su Daphnia curvirostris (Eylmann, 1887 emend. Johnson, 1952) i Scapholeberis mucronata (O.F. Müller, 1776) bile najbrojnije vrste. U usporedbi s drugim skupinama zooplanktona, samo je brojnost rašljoticalaca značajno opala tijekom protočnog pulsa i to na svim lokalitetima. Veslonošci su bili najbrojniji u parapotamalu, ali za razliku od rašljoticalaca, tijekom protočnog pulsa. Mesocyclops leuckarti (Claus, 1857), Thermocyclops crassus (Fischer, 1853) te brojni juvenilni stadiji zabilježeni su na ovom lokalitetu. Prezentirani rezultati ukazuju na činjenicu da svaka istraživana skupina zooplanktona iskazuje specifične odgovore ovisno o heterogenosti staništa i hidrološkom stanju područja te ukazuju na važnost tipa staništa u zastupljenosti i razvoju specifičnih zajednica zooplanktona.

zooplankton, eupotamal, parapotamal, palaeopotamal

nije evidentirano

engleski

Influence of habitat heterogeneity on zooplankton assembly in a river-floodplain system under different hydrological states

nije evidentirano

zooplankton, eupotamal, parapotamal, palaeopotamal

nije evidentirano

Podaci o prilogu

12-12.

2017.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

2. simpozij o biologiji slatkih voda: knjiga sažetaka = 2nd Symposium on Freshwater Biology: Book of abstracts

Gračan, R. ; Matoničkin Kepčija, R. ; Miliša, M. ; Ostojić, A.

Zagreb: Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa

Podaci o skupu

2.Simpozij o biologiji slatkih voda/2nd Symposium on Freshwater Biology

predavanje

17.02.2017-17.02.2017

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Biologija