hrvatski

Psihologija adolescencije

Sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća na studijima psihologije u Hrvatskoj proširen je program iz predmeta Razvojna psihologija. Nastojalo se uvažiti činjenicu da je ova psihologijska disciplina jedna od najrazvijenijih jer je nakon šezdesetih godina doživjela proširenje svoga predmeta zbog promjene do tada vladajućih teorijskih i metodoloških paradigmi. Krajem osamdesetih godina, na hrvatskom jeziku bilo je relativno malo knjiga koje su općenito obuhvaćale dječji i adolescentni razvoj, što je u značajnoj mjeri otežavalo rad sa studentima. Ranih devedesetih Naklada Slap u svom je izdavačkom poduhvatu počela mijenjati ovo nepovoljno stanje jer je u proteklom desetljeću objavila više naslova iz područja psihologije djetinjstva i mladosti. Za razliku od brojnih stranih izdanja slične namjene sadržaj ove knjige različit je iz barem dva razloga. Prvi je da su, uz rezultate stranih istraživanja (pretežito anaglosaksonske provenijencije) i onih iz razvijenih evropskih zemalja, u nju uvršteni rezultati hrvatskih istraživanja. Time je omogućena kulturalna perspektiva šireg raspona od one koju našim studentima nude strane knjige iz psihologije adolescencije. Drugo, novije knjige iz ovog područja, iako napuštaju staru udžbeničku strukturu iz dječje, odnosno adolescentne psihologije u kojoj su poglavlja organizirana prema područjima razvoja (tjelesni, kognitivni, socijalni, čuvstveni, moralni razvoj) i prema kronološkom principu, te knjige ipak u nedovoljnoj mjeri povezuju teorijske pristupe i specifičnu tematiku koju obrađuju. Iz pedagoških razloga činilo se opravdanim o pojedinim temama govoriti u kontekstu onih teorijskih pristupa koji su potakli istraživanja pojedinih tema, ukazujući pri tome na preuske okvire nekih pristupa te na potrebu istraživanja u kontekstu, kao i na potrebu interdisciplinarnih istraživanja. Budući da je ova knjiga prvenstveno namijenjena studentima koji se i sami nalaze u periodu kasne (ili prolongirane) adolescencije želja je da oni taj period svoga razvoja prepoznaju kao period različitih mogućnosti razvoja: od odabiranja svojih životnih ciljeva, izgradnje svjetonazora, razvoja različitih sposobnosti i vještina te razumijevanja sebe i drugih. Najviše od svega sadržaji ove knjige trebali bi omogućiti kritičko rasuđivanje o stereotipnim shvaćanjima mladosti kojima je doprinijela i sama znanost na nekim razinama svoga razvoja, da čitatelji shvate kako je sudbina mnogih hereza u znanosti da s vremenom postanu mitovi koje znanost mora preispitivati kako bi pomaknula granice spoznaje.

Adolescencija, psihološke teorije, metodologija, biološke teorije, psihoanalitički pristupi, psihosocijalni pristupi, razvojno-kognitivni pristupi, ulazak u svijet rada

nije evidentirano