hrvatski

Prijedlozi u hrvatskome jeziku: Značenje, prostorni odnosi i konceptualizacija

U prvome dijelu knjige donose se osnovne teorijske postavke o kategoriji prijedloga. Taj dio utemeljen je na više ili manje tradicionalnim lingvističkim pristupima te se tu prijedlozi određuju u odnosu na druge vrste adpozicija, ali i u odnosu na druge vrste riječi i u odnosu na druge tzv. funkcionalne jezične jedinice (ponajprije u odnosu na padeže). Govori se i o funkciji te sintaktičkim osobinama prijedloga, o podijeli prijedloga s obzirom na njihovu morfološku složenost, a posebna se pozornost usmjerava i na proces gramatikalizacije prijedloga. Drugi dio knjige posvećen je pružanju uvida u osnovne teorijske postavke o značenju prijedloga. Upućuje se na tradicionalne pristupe opisu značenja prijedloga, a veći dio posvećen je obrazlaganju teorijskog i metodološkog okvira na temelju kojega se prijedlozima pristupa u središnjem dijelu knjige, a to je kognitivna lingvistika ili, točnije rečeno, kognitivna semantika. Daje se pregled osnovnih postavki kognitivne lingvistike o značenju i njegovoj ulozi u jeziku, daje se pregled teorije značenjskih mreža, upućuje se na problematiku određivanja prototipnog značenja pojedinog prijedloga i problematiku određivanja ukupnog broja značenja koja čine značenjsku mrežu pojedinog prijedloga te se raspravlja detaljnije o ulozi prostora u značenjski utemeljenom opisu prijedloga. Središnji dio knjige bavi se opisom prijedloga u hrvatskom jeziku te je posvećen značenjskoj analizi prijedloga po, s, iz, bez, do i o te orijentacijskih prijedloga pod, nad, pred i za, a s naglaskom na uspostavi visokoshematičnih prostorno uvjetovanih značenja inherentnih svim specifičnijim upotrebnim ostvarajima.

kognitivna lingvistika, prijedlozi, prostorni odnosi, shematična značenja

nije evidentirano