hrvatski

Fertilitetna motivacija studentica socijalnog rada u Hrvatskoj obzirom na različita obilježja i stavove

Demografske promjene u obiteljskoj slici Hrvatske upućuju na smanjenje fertiliteta, manji broj sklopljenih brakova, sve veći broj razvoda, porast dobi pri ulasku u brak i rađanju djece, porast jednoroditeljskih obitelji, što je uvjetovano suvremenim društvenim procesima. U radu se preispituje fertilitetna motivacija mladih u okviru pluralizacije obiteljskih oblika i ostalih trendova koji utječu na fertilitetno ponašanje i motivaciju za rađanjem djece. Cilj ovog rada jest utvrditi razlike u fertilitetnoj motivaciji studentica obzirom na njihova socio-demografska obilježja, obilježja obitelji u kojoj su odrasle, religioznost te stavove vezane za roditeljstvo. Istraživanje je provedeno među studenticama četvrte godine Studijskog centra socijalni rad u Zagrebu. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, nakon čega je uslijedila statistička obrada uz pomoć različitih tehnika na uzorku od 55 studentica u dobi od 22 do 29 godina. Rezultati su pokazali da studentice iz ruralnih sredina žele imati manji broj djece u odnosu na sudionice iz gradova, a usporedno s prvim porodom majki u kasnijoj životnoj dobi slijedi kasniji prvi porod studentica. Studentice koje imaju jače izraženu religioznost izrazile su želju za većim brojem djece, te žele ranije roditi prvo dijete. Paralelno sa željom studentica za imanjem djece u budućnosti, dolazi do izražaja utjecaj postmodernog društva koji se očituje kroz željeni manji broj djece i odgodu rađanja prvog djeteta za kasniju životnu dob.

fertilitetna motivacija, studentice, socio-demografska obilježja, obilježja obitelji, religioznost

nije evidentirano