Problem ćirilice u Vukovaru kroz prizmu suvremene retorike (CROSBI ID 645602)
Prilog sa skupa u zborniku | stručni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Varošanec-Škarić, Gordana ; Pavić, Iva
hrvatski
Problem ćirilice u Vukovaru kroz prizmu suvremene retorike
Argumentirat će se tvrdnja da ćirilične natpise ne treba postavljati na javne institucije u Vukovaru dok se ne otvori demokratski dijalog između političkih elita, žitelja Vukovara, hrvatskoga i srpskoga stanovništva. Trenutni zakon iz 2000. o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina jest norma, ali danas 2014. nije normalno područje stvarnosti i ljudskih događanja. Tvrdnju obrazlažemo prema pravilu pravičnosti, koji polazi od teze da se slična bića trebaju tretirati na jednak način te identiteta kroz šest toposa (Perelman i Olbrecht Tyteca, 1969), koji trebaju utjecati na stvaranje zaključka. Uzima se u obzir da snaga argumenta ne može biti u potpunosti neovisna, nego da se stvara za publiku s njihovog stajališta u određenom povijesnom vremenu. Normalno je koji put važnije od norme, pa se latinica mora uzeti u obzir kad se propituje tema ćirilice u Vukovaru, bez obzira što je i ćirilica povijesno hrvatsko pismo. Mjesto kvantitete kao najjači topos ima odlučujući značaj za zaključak. Vukovar nije kao bilo koji drugi grad, u Domovinskom ratu najviše je stradao i nesporno bi trebao biti posebno mjesto pijeteta (mjesto kvalitete). Osim što je znatno veći broj onih koji pišu latiničnim pismom, latinica je i prije bila službeno pismo do 1913., prevladavala je i u posljednjih 20 godina i više je službenih institucija nosilo latinične natpise, a to ima prednost pred nametnutom ćirilicom (mjesto postojanja). Mjesto pijeteta argumentira neponovljivost, Vukovar je postao simbol i nikako ne bi trebalo doći do ponavljanja ratnih sukoba. Mjesto biti ukazuje da se ne može govoriti da ne treba referendum o natpisima u Vukovaru, dok god mediji pokazuju da su bitni samo oni koji razbijaju ploče na ćirilici, a političari iskazuju prezir prema željama većine. Prema mjestu osobnosti prednost se daje uzvišenom, stoga se u surječju povijesnih događanja ne smije oduzeti pravo Vukovarcima na ponos, čast i zasluge za priznanje neovisne Republike Hrvatske. Ne treba zaboraviti da se u tom dijalogu svi trebaju međusobno poštivati, političke elite, skupine u prijeporu, Srbi i Hrvati. Intelektualci bi trebali aktivno djelovati i na političke prijepore postupcima pragmadijalektičke retorike poticati dijalog, a ne ishitreno odobravati primjenu spomenutog zakona koji ponižava većinu.
Vukovar ; ćirilica ; pravilo pravičnosti ; načelo identiteta ; opća mjesta (loci communes)
nije evidentirano
engleski
The problem of Cyrillic alphabet in Vukovar through the prism of new rhetoric
nije evidentirano
Vukovar ; Cyrillic inscriptions ; the rule of justice ; the principle of identity ; common places (loci communes)
nije evidentirano
Podaci o prilogu
203-212.
2016.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Šesti hrvatski slavistički kongres :zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Vukovaru i Vinkovcima od 10. do 13. rujna 2014. : prvi svezak
Botica, Stipe ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa ; Vidović Bolt, Ivana
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo
978-953-296-128-7
Podaci o skupu
Nepoznat skup
predavanje
29.02.1904-29.02.2096