hrvatski

Lingvokulturologija i zoonimska frazeologija

Predmet su istraživanja u ovoj knjizi hrvatski, ruski i njemački frazemi s divljom životinjom kao sastavnicom. S obzirom na to da se frazemi rađaju na presjeku jezika i kulture pa su stoga zasićeni kulturom i to ih potencijalno čini nositeljima kulturnih znakova, u ovoj je knjizi primijenjen lingvokulturološki pristup njihovoj analizi. Frazemi se ovdje ne promatraju kao „zamrznuti“ jezični elementi koji imaju arbitrarno značenje, već se istražuje i motiviranost njihova značenja pa ih se tako smješta u odgovarajuće modele prisutne u govornikovu konceptualnom sustavu. Kako bi se konstruirala asocijativno-verbalna mreža kao izvor informacija za ovu lingvističku studiju, provedeno je opsežno ispitivanje kojem je cilj bio konstruirati koncepte i polja asocijacija divljih životinja, ali ponajprije otkriti frazeme s divljom životinjom kao sastavnicom ukorijenjene u svijesti Hrvata, Rusa i Nijemaca. U knjizi je jedno poglavlje posvećeno novoj jezikoslovnoj disciplini – lingvokulturologiji, njezinim metodama, objektu i predmetu proučavanja te terminološkom aparatu. Osim toga, donose se i dva za hrvatsku leksikografiju koncepcijski nova rječnika: Hrvatsko-rusko-njemački ideografski rječnik: divlje životinje, te Trojezični rječnik asocijacija: divlje životinje.

linvokulturologija ; zoonimska frazeologija

nije evidentirano