hrvatski

Usporedba strukture napada u europskoj i američkoj košarci

Osnovni je cilj ovom istraživanju utvrditi karakteristike i razlike u strukturi napada između europske i američke vrhunske košarke. Preduvjet ostvarenju cilja predstavlja preciznooperacionalno definiranje faze napada i komprimirajućih strukturnih elemenata.Karakteristike europskoga i američkog sustava igre, a potom i međusobne razlike, utvrđene sucjelovitim vrednovanjem košarkaškog napada, što podrazumijeva determinaciju vrste napada, oblika njegova početka i ishoda te evaluaciju njegova trajanja, uz broj dodavanja i analizu završne akcije. Tretiranjem faze napada kao entiteta, notacijskom analizom obrađeno je 5 718 entiteta dobivenih iz uzorka od 30 slučajno odabranih utakmica završnog doigravanja FIBA iNBA natjecanja (15 utakmica Eurolige, n = 2604 ; 15 utakmica NBA lige, n = 3114) u sezoni2010./11. Temeljem dobivenih rezultata utvrđeno je da pozicijski napadi čine 66 68% ukupnihnapada u košarci. Izrazita zastupljenost i podložnost taktičkog uvježbavanja ovog napada naglašava esencijalnu orijentiranost pri situacijskoj pripremi u košarci. Pozicijski je napad vremenski najdulja vrsta napada (traje u prosjeku 15 s) i sadržava najveći broj dodavanja(3, 5), s omjerom efikasnosti od 45% negativnih, 37 40% pozitivnih i 15 19% neutralnihishoda, što rezultira koeficijent iskoristivosti između 0, 81-0, 85. Raspodjela pozicijskog napada pokazuje visoku dominaciju napada na obranu čovjek na čovjeka 96, 3% uEuroligi i logičnih 99, 3% u NBA ligi s obzirom na propisano ograničenje zonske obrane uovom sustavu natjecanja.Tranzicijski napadi u vrhunskoj košarci sačinjavaju 15 20% ukupnih napada.Posebno je bitan podatak da ti napadi imaju najveću moć iskoristivosti (1, 05 1, 07), pri čemu omjer učinkovitosti bilježi 48 51% pozitivnih, 35 37% negativnih i 12 17% neutralnih ishoda pa se time nameće težnja za stvaranjem što većeg broja protunapada. Rezimirajući modalitete protunapada ističe se da su primarni tranzicijski napadi vremenski najkraći, sadržavaju najmanje dodavanja i s najvećom su potencijalom iskoristivošću. Sekundarni se protunapadi ističu jedino po niskoj efikasnosti u usporedbi trima modalitetima. Rani napadi imaju najdulji tijek trajanja i prezentiraju najveći broj dodavanja. Metodološkom obradom testirano je 11 hipoteza o eventualnim razlikama u strukturnim obilježjima napada između europske i američke košarke. Prije svega treba spomenuti da su utvrđene brojne sličnosti. Promatrani sustavi košarkaške igre otkrivaju podjednaku dinamičnost u ritmu igre, ujednačenost u trajanju svih vrsta napada, visoku dominaciju pozicijskog napada na obranu čovjek na čovjeka i proporcionalnu unutarnjuraspodjelu tranzicijskih napada.Američka vrhunska košarka statistički se značajno razlikuje od europske općenito boljim mjerama ishoda napada, većom zastupljenošću tranzicijskih napada, boljom iskoristivošću primarnih protunapada, većom frekventnošću početaka napada jednim od oblika osvajanja lopte i uspješnijom realizacijom pri osvojenoj lopti, višim vrijednostima pozitivnih i negativnih ishoda u pozicijskom i tranzicijskom napadu. Pri tome primarnu vrstu ishoda obilježava šut za dva poena i veća zastupljenost završnih akcija napadača: 1 na 1 licem prema košu, realizacije bez otkrivanja i neznatno veće zastupljenosti oblicima: "pick andpop", otkrivanje, šut nakon primljenog bloka i nakon uručenja lopte. Europsku vrhunsku košarku u usporedbi s američkom statistički značajno obilježava više pozicijskih napada i napada koji pripadaju kategoriji "ostali napadi", zatim veća zastupljenost pozicijskih napada na zonsku obranu, brojniji počeci napada ubacivanjem lopteizvan graničnih linija terena, veća zastupljenost ishoda napada pri čemu je zadržan posjedlopte (neutralnih ishoda), općenito veća prisutnost šuta za tri poena (u pozicijskome itranzicijskom stanju napada), prezentacija većeg broja dodavanja u pozicijskom i tranzicijskom napadu i više završnih akcija napadača: "pick and roll"-om, 1 na 1 leđima prema košu i šutom nakon skoka u napadu. Nabrojene razlike poglavito se pripisuju razlikama u apliciranim pravilima unutarpromatranih sustava igre. Specifičnosti košarkaške igre kontinentalnih područja indikativno semogu tumačiti i distinktnim načinom učenja i treniranja košarke koji je usklađen s raspoloživim antropološkim profilom košarkaša, ali i kao posljedica svojevrsnoga kulturnoga, društvenog i ekonomskog tretmana vrhunskoga sporta.

vrhunska košarka, faza napada, struktura napada, vrste napada, notacijska analiza, NBA liga, Euroliga, razlike

nije evidentirano