hrvatski

Gnojidba poljoprivrednih površina primjenom GIS-a i načela elektrovodljivosti tla

Godine 2011. i 2014. na pokušalištu tvrtke Belje obavljena su znanstvena istraživanja o elektrovodljivosti tla i njenoj važnosti pri inventarizaciji. Kreirane su karte elektrovodljivosti i karte hraniva za mineralnu gnojidbu (KCl, MAP). Ovim istraživanjem potvrdila se hipoteza o važnosti primjene načela elektrovodljivosti pri utvrđivanju svojstava tla i izradi karata hraniva za mineralnu gnojidbu uporabom skenera EC. U pogledu primjene metoda prema načelu elektrovodljivosti tla, evidentno je da standardno (ili konvencionalna) korištena randomizirana metoda sadrži uzorke koji nisu dovoljno homogeni i precizni, dok je prediktivna metoda naprednija a uzorci su homogeniji i bolje reprezentiraju stanje proizvodne površine. Usporedbom randomizirane metode i „Z sheme“ pri izradi karata hraniva vidljivo je da je utrošak mineralnog gnojiva KCl kod „Z sheme“ značajno veći. Pri izradi karata hraniva MAP te njihovom usporedbom utvrđeno je značajno smanjenje utroška mineralnog gnojiva kod „Z sheme“. Uporabom „Z sheme“ prekrivena je cijela površina, a uzorci su homogeniji i precizniji. Za istu metodu je utvrđeno da je količina apliciranog mineralnog gnojiva KCl dvostruko veća dok je količina apliciranog mineralnog gnojiva MAP-a dvostruko manja. Tijekom provedenih istraživanja metodom „Z sheme“ izbrojane su 324 GPS točke, dok su pri uporabi randomizirane metode izbrojane 252 GPS točke s time da primjenom ove metode nije potrebno prekriti cijelu površinu. Ove činjenice ukazuje na to da je pri izradi karata hraniva metoda „Z sheme“ posebno pouzdana pri predikciji i određivanju količine gnojiva. Primjenom načela elektrovodljivosti, odnosno kreiranjem karata elektrovodljivosti postignuto je preciznije uzorkovanje, a kreiranjem karta hraniva i znatnije veća preciznost i učinkovitost gnojidbe.

biljna proizvodnja ; elektrovodljivost ; karta hraniva ; skener EC

nije evidentirano