hrvatski

Procjena antropogenih utjecaja na rijeku Krku i potencijalne opasnosti za Nacionalni park Krka

Zahvaljujući sedrenim barijerama te brojnim slapištima i jezerima, rijeka Krka je 1985. godine proglašena nacionalnim parkom. Odlikuje se i velikom bioraznolikošću te brojnim endemičnim i ugroženim vrstama. Cilj rada bio je istražiti antropogene utjecaje na kakvoću vode rijeke Krke u području grada Knina (komunalne i tehnološke otpadne vode), budući da se grad nalazi 2 km uzvodno od početka nacionalnog parka. Tvornica vijaka DIV d.o.o. te gradski komunalni ispust predstavljaju točkaste izvore zagađenja čiji smo utjecaj procijenili u uzorcima vode te indikatorskom organizmu, potočnoj pastrvi (Salmo trutta L., 1758). Uzorkovanje je provedeno u dijelu vodotoka uz grad Knin, a izvor Krke je odabran kao kontrolna postaja. Mjereni fizikalno-kemijski i mikrobiološki čimbenici ukazuju na pogoršanje kakvoće vode uz grad Knin, prema pojedinim čimbenicima i do jako loše kvalitete (V. kategorija), dok je na izvoru voda I. kategorije. Koncentracije gotovo svih izmjerenih metala u vodi i staničnom citosolu jetre riba su povišene u dijelu toka uz ispuste otpadnih voda. Određeni su i biomarkeri u jetri riba kao rani pokazatelji zagađenja: izloženosti metalima - metalotionein (MT), oksidativnom stresu - malondialdehid (MDA), općem stresu - ukupni citosolski proteini. Značajne razlike između postaja su nađene samo za MT, koji su povišeni u riba s izvora te vjerojatno prate povišene razine citosolskog Cd, koji je vjerojatno prirodnog podrijetla u vodi. Rezultati ukazuju na kontinuirane izvore onečišćenja koji predstavljaju potencijalnu opasnost za očuvanje dobrog ekološkog stanja, a time i staništa i bioraznolikosti živog svijeta u Nacionalnom parku Krka te je neophodno sustavno pratiti kakvoću vode rijeke Krke.

otpadne vode ; metali ; potočna pastrva ; biomarkeri

nije evidentirano

engleski

Evaluation of anthropogenic impact on the Krka River and potential risk to the Krka National Park

Zahvaljujući sedrenim barijerama te brojnim slapištima i jezerima, rijeka Krka je 1985. godine proglašena nacionalnim parkom. Odlikuje se i velikom bioraznolikošću te brojnim endemičnim i ugroženim vrstama. Cilj rada bio je istražiti antropogene utjecaje na kakvoću vode rijeke Krke u području grada Knina (komunalne i tehnološke otpadne vode), budući da se grad nalazi 2 km uzvodno od početka nacionalnog parka. Tvornica vijaka DIV d.o.o. te gradski komunalni ispust predstavljaju točkaste izvore zagađenja čiji smo utjecaj procijenili u uzorcima vode te indikatorskom organizmu, potočnoj pastrvi (Salmo trutta L., 1758). Uzorkovanje je provedeno u dijelu vodotoka uz grad Knin, a izvor Krke je odabran kao kontrolna postaja. Mjereni fizikalno-kemijski i mikrobiološki čimbenici ukazuju na pogoršanje kakvoće vode uz grad Knin, prema pojedinim čimbenicima i do jako loše kvalitete (V. kategorija), dok je na izvoru voda I. kategorije. Koncentracije gotovo svih izmjerenih metala u vodi i staničnom citosolu jetre riba su povišene u dijelu toka uz ispuste otpadnih voda. Određeni su i biomarkeri u jetri riba kao rani pokazatelji zagađenja: izloženosti metalima - metalotionein (MT), oksidativnom stresu - malondialdehid (MDA), općem stresu - ukupni citosolski proteini. Značajne razlike između postaja su nađene samo za MT, koji su povišeni u riba s izvora te vjerojatno prate povišene razine citosolskog Cd, koji je vjerojatno prirodnog podrijetla u vodi. Rezultati ukazuju na kontinuirane izvore onečišćenja koji predstavljaju potencijalnu opasnost za očuvanje dobrog ekološkog stanja, a time i staništa i bioraznolikosti živog svijeta u Nacionalnom parku Krka te je neophodno sustavno pratiti kakvoću vode rijeke Krke.

wastewaters ; metals ; brown trout ; biomarkers

nije evidentirano