Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Procjena kakvoće vode rijeke Krke praćenjem bioloških pokazatelja u potočne pastrve (Salmo trutta Linnaeus, 1758) (CROSBI ID 645551)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Filipović Marijić, Vlatka ; Veseli, Marina ; Dragun, Zrinka ; Ivanković, Dušica ; Krasnići, Nesrete ; Erk, Marijana Assessment of the Krka River water quality by evaluation of biological indicators in the brown trout (Salmo trutta Linnaeus, 1758) / Procjena kakvoće vode rijeke Krke praćenjem bioloških pokazatelja u potočne pastrve (Salmo trutta Linnaeus, 1758) // 2.Simpozij o biologiji slatkih voda : Knjiga sažetaka = 2nd Symposium on Freshwater Biology : Book of Abstracts / Gračan, Romana ; Matoničkin Kepčija, Renata ; Miliša, Marko et al. (ur.). Zagreb: Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa, 2017. str. 11-11

Podaci o odgovornosti

Filipović Marijić, Vlatka ; Veseli, Marina ; Dragun, Zrinka ; Ivanković, Dušica ; Krasnići, Nesrete ; Erk, Marijana

hrvatski

Procjena kakvoće vode rijeke Krke praćenjem bioloških pokazatelja u potočne pastrve (Salmo trutta Linnaeus, 1758)

Kakvoću vode rijeke Krke smo procijenili u području grada Knina, gdje zbog neprikladnog pročišćavanja otpadnih voda direktne izvore zagađenja predstavljaju gradski komunalni ispust te tehnološke otpadne vode tvornice vijaka. Budući da se nalaze 2 km uzvodno od početka nacionalnog parka Krka, navedeni ispusti mogu posljedično ugroziti i kakvoću vode zaštićenog dijela vodotoka. Prethodna mjerenja fizikalno- kemijskih čimbenika te ukupno otopljenih koncentracija metala u vodi rijeke Krke potvrđuju pogoršanje kakvoće vode uz grad Knin, prema pojedinim čimbenicima i do jako loše kakvoće, pa je cilj ovog istraživanja odrediti njihov utjecaj na biotu. Kao bioindikatorski organizam izabrana je potočna pastrva (Salmo trutta Linnaeus, 1758), koja je uzorkovana u proljeće i jesen u području toka uz grad Knin te na kontrolnoj postaji, izvoru rijeke Krke. Biološki pokazatelji su obuhvaćali biomarkere koji mogu ukazivati na izloženost metalima, ali i specifičnim organskim zagađivalima, poput malondialdehida (MDA, biomarker oksidativnog stresa) te acetilkolin- esteraze (AChE, biomarker izloženosti organofosfatima). Procijenjena je i sigurnost konzumacije pastrve u prehrani, mjerenjem koncentracija metala u mišiću. Biomarkeri izmjereni u jetri ne pokazuju značajne razlike, dok je u škrga u jesenskom periodu MDA povišen u riba kod Knina (64, 9 nmol/g) u odnosu na izvor (48, 1 nmol/g), a AChE je inhibiran u obje sezone, statistički značajno u jesen u riba kod Knina (45, 4 nmol/min/mL) u odnosu na izvor (62, 5 nmol/min/mL). Očigledno škrge, kao organ koji je u direktnom kontaktu s okolišem, brže reflektiraju okolišne promjene. Iako biomarkeri ukazuju na utjecaj zagađenja na biotu, koncentracije metala u mišiću potočne pastrve ne prelaze dopuštene količine u prehrani.

antropogeni utjecaj ; biomarkeri ; grad Knin ; otpadne vode

USB

engleski

Assessment of the Krka River water quality by evaluation of biological indicators in the brown trout (Salmo trutta Linnaeus, 1758)

Kakvoću vode rijeke Krke smo procijenili u području grada Knina, gdje zbog neprikladnog pročišćavanja otpadnih voda direktne izvore zagađenja predstavljaju gradski komunalni ispust te tehnološke otpadne vode tvornice vijaka. Budući da se nalaze 2 km uzvodno od početka nacionalnog parka Krka, navedeni ispusti mogu posljedično ugroziti i kakvoću vode zaštićenog dijela vodotoka. Prethodna mjerenja fizikalno- kemijskih čimbenika te ukupno otopljenih koncentracija metala u vodi rijeke Krke potvrđuju pogoršanje kakvoće vode uz grad Knin, prema pojedinim čimbenicima i do jako loše kakvoće, pa je cilj ovog istraživanja odrediti njihov utjecaj na biotu. Kao bioindikatorski organizam izabrana je potočna pastrva (Salmo trutta Linnaeus, 1758), koja je uzorkovana u proljeće i jesen u području toka uz grad Knin te na kontrolnoj postaji, izvoru rijeke Krke. Biološki pokazatelji su obuhvaćali biomarkere koji mogu ukazivati na izloženost metalima, ali i specifičnim organskim zagađivalima, poput malondialdehida (MDA, biomarker oksidativnog stresa) te acetilkolin- esteraze (AChE, biomarker izloženosti organofosfatima). Procijenjena je i sigurnost konzumacije pastrve u prehrani, mjerenjem koncentracija metala u mišiću. Biomarkeri izmjereni u jetri ne pokazuju značajne razlike, dok je u škrga u jesenskom periodu MDA povišen u riba kod Knina (64, 9 nmol/g) u odnosu na izvor (48, 1 nmol/g), a AChE je inhibiran u obje sezone, statistički značajno u jesen u riba kod Knina (45, 4 nmol/min/mL) u odnosu na izvor (62, 5 nmol/min/mL). Očigledno škrge, kao organ koji je u direktnom kontaktu s okolišem, brže reflektiraju okolišne promjene. Iako biomarkeri ukazuju na utjecaj zagađenja na biotu, koncentracije metala u mišiću potočne pastrve ne prelaze dopuštene količine u prehrani.

anthropogenic impact ; biomarkers ; town of Knin ; wastewaters

USB

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

11-11.

2017.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

2.Simpozij o biologiji slatkih voda : Knjiga sažetaka = 2nd Symposium on Freshwater Biology : Book of Abstracts

Gračan, Romana ; Matoničkin Kepčija, Renata ; Miliša, Marko ; Ostojić, Ana

Zagreb: Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa

Podaci o skupu

2.Simpozij o biologiji slatkih voda/2nd Symposium on Freshwater Biology

predavanje

17.02.2017-17.02.2017

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Biologija, Kemija

Poveznice