hrvatski

Utjecaj dodatnog programa košarke i odbojke na promjene morfoloških i motoričkih obilježja učenika petih razreda

Istraživanje je provedeno na uzorku od 125 učenika, muškog spola, u dobi od 11 godina (+/- 6 mjeseci). Ispitanici su podijeljeni u tri skupine: dvije eksperimentalne i jednu kontrolnu skupinu. Jednu eksperimentalnu skupinu (N=45) činili su ispitanici koji su uz dva sata po 45 min tjedno tjelesne i zdravstvene kulture bili uključeni u dodatan sat temeljen samo na elementima i igri odbojke. U drugoj eksperimentalnoj skupini (N=38) bili su ispitanici koji su uz redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture odrađivali dodatan školaki sat baziran na elementima i igri košarke. Skupina koja je imala status kontrolne skupine (N=42) uz redovitu nastavu nije bila uključena ni u kakvu dodatnu vrstu sportskih aktivnosti. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi efekte dodatnog školskog sata odbojke odnosno košarke na antropološki status jedanaestogodišnjih učenika. No ispitanicima se u dva navrata, s vremenskim intervalom od 9 mjeseci, primijenilo 13 morfoloških i 12 motoričkih mjernih instrumenata. Adekvatnim statističkim postupcima općenito je dokazano da su: 1. kineziološki tretmani u interakciji s djelovanjem faktora rasta i razvoja izazvali značajne kvantitativne promjene u morfološkim i motoričkim obilježjima entiteta u sva tri oblika rada ; 2. eksperimentalni programi košarke i odbojke izazvali značajnije pozitivne rezultate u području motoričkih sposobnosti nego u prostoru morfoloških karakteristika ; 3. najefikasniji utjecaji kinezioloških tretmna na motorički prostor utvrđeni u eksperimentalnoj skupini-košarka, za kojom slijedi eksperimentalna skupina-odbojka te, naposljetku, kontrolna skupina ispitanika. parcijalne promjene morfološkog prostora tijekom školske godine ističu se gotovo u svim mjerama osim u mjerama potkožnog masnog tkiva, što dovodi u pitanje efikasnost redovite nastave, ali i dodatnog programa, u tom segmentu. U motoričkom prostoru, značajan napredak u eksplozivnoj snazi tipa skočnosti, repetitivnoj snazi, frekvenciji pokreta rukom i dijelom koordinacije karakterističan je za sve tri analizirane skupine. Eksperimentalna skupina-odbojka, uz navedene dimenzije bitno je poboljšala i eksplozivnu snagu tipa sprinta i izbačaja dok su u eksperimentalnoj skupini - košarka uočljiva znatna poboljšanja u dimenzijama eksplozivne snage tipa sprinta i izbačaja te kompletne koordinacije. međutim, značajne promjene u statičkoj snazi i fleksibilnosti nisu zapažene ni u jednoj od analiziranih skupina. varijable koje su najviše doprinijele značajnoj razlici dvaju eksperimentalnih skupina ispitanika u finalnom mjerenju motoričkih sposobnosti, najbolje su se očitovale u nekim dimenzijama koje se mogu definirati kao posljedica specifičnog rada u sklopu primijenjenih sportova, a to su: eksplozivna snaga tipa sprinta i izbačaja u korist eksperimentalne skupine-košarka i eksplozivna snaga tipa skočnosti u korist eksperimentalne skupine-odbojka. na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti kako košarka i odbojka u zadanom opsegu vitalno djeluju na učenički motorički status. Pružajući širok repertoar bazičnih i specifičnih motoričkih kretnji ističe se važnost tih aktivnosti u redovitom i izvannastavnom programu.

jedanaestogodišnji dječaci ; eksperimentalni programi nastave ; odbojka ; košarka ; morfološke karakteristike ; motoričke sposobnosti

nije evidentirano