hrvatski

Analiza trendova razvoja olimpijskih rezultata u ženskim bacačkim disciplinama

Ovo istraživanje ima nekoliko ciljeva. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi postoje li statistički značajne razlike između aritmetičkih sredina rezultata bacačica osvajačica medalja ostvarenih u finalima OI-a i aritmetičkih sredina najboljih rezultata istih bacačica, koje su ostvarile u predolimpijskoj, olimpijskoj i poolimpijskoj godini. Dobiveni rezultati od velike su važnosti, kako bi dobili informacije jesu li OI-e uistinu najvažnije natjecanje u očima sportaša (bacačica) ili bolje rezultate postižu na drugim natjecanjima i godinama prije ili poslije OI-a. Drugi cilj je utvrditi krivulje trendova razvoja najboljih olimpijskih rezultata (osam finalistica) u bacanju kugle, bacanju diska, bacanju koplja i bacanju kladiva za žene u periodu od uvrštenja pojedine bacačke discipline u program OI-a do 2012. Dinamika razvoja rezultata za bacačice u svim bacačkim disciplinama pokušat će se utvrditi na osnovu najboljih osam rezultata postignutim u finalima OI-a u gore navedenom periodu. Analiziran je trend razvoja najboljeg rezultata, trend razvoja prosjeka prva tri rezultata i trend razvoja prosjeka svih osam rezultata. Treći cilj je prognozirati veličine (rezultate), jkoji bi se u budućnosti postizali na OI-a. Iako na prognozu rezultata utječe niz čimbenika, na osnovu poznatih veličina, (rezultata bacačica u svim bacačkim disciplinama od uvrštenja pojedine discipline u program OI-a do 2012. godine) određenim matematičkim modelima izvršit će se prognoza rezultata pobjednica, osvajačica medalja i finalistica za sljedeće OI-e. U svrhu provjere osnovnih hipoteza, koje su proizašle iz ciljeva rada, uzet je uzorak ispitanika koji čine po osam bacačice kugli, bacačice diska, bacačice koplja i bacačice kladiva, uz uvjet da su bile među prvih osam u finalima OI-a. Kako sve discipline nisu uvrštene u isto vrijeme u program OI-a, tako niti uzorak za sve discipline nije isti. Sveukupno uzorak za sve četiri discipline čini 480 bacačica svijeta. Trendove rezultata u bacanju diska najbolje aproksimira model polinoma trećeg stupnja regresijske funkcije, kao i trendove rezultata u disciplini bacanja kugle, dok rezultatske nizove u disciplini bacanja koplja aproksimira model polinoma drugog stupnja regresijske funkcije. U kratkom periodu održavanja natjecanja u disciplini bacanja kladiva na OI-a, linearnom regresijom aproksimirani su rezultatski nizovi bacačica. za pretpostaviti je, gledajući trendove razvoja ostalih atletskih disciplina, kako će se taj progresivni linearni trend nastaviti još neko vrijeme. Rezultati t-testa za zavisne uzorke pokazali su da postoji statistički značajna razlika između aritmetičkih sredina rezultata bacačica, osvajačica medalja na olimpijskim igrama i aritmetičkih sredina njihovih najboljih razultata u olimpijskim godinama u disciplinama bacanja diska, kugle i koplja. Bacačice su u ovim disciplinama postizale bolje rezultate na drugim natjecanjima u olimpijskoj godini, nego u finalima OI-a. Iako ne postoji statistička značajnost razlika u rezultatima u disciplini bacanja kladiva, vjerojatno zbog malog uzorka, izgledno je da kako rezultati u toj disciplini slijede trend rezultata u ostalim bacačkim disciplinama. U predolimpijskim godinama bacačice su u prosjeku postizale slabije rezultate, nego u finalima OI-a, statistički značajna razlika između aritmetičkih strdina rezultata postoji samo u disciplini bacanja kugle.

Olimpijske igre ; bacačke discipline ; trend rezultata ; bacačice ; prognoza rezultata ; olimpijski ciklus

nije evidentirano