hrvatski

Kontrola i zabrana oporbenog zagrebačkog tiska 1921. – 1929.

U radu autorica obrađuje cenzuru i zabranu tiska u Zagrebu u razdoblju Kraljevine SHS od donošenja Vidovdanskog ustava 1921. pa do proglašenja diktature kralja Aleksandra 1929. godine. U Zagrebu je 1921. živjelo 108 674. Kako je Zagreb u tom razdoblju bio najjače oporbeno središte u zemlji, u njemu se tiskao i najveći broj oporbenih tiskovina. Broj listova se iz godine u godinu povećavao, ali je veliki broj prestao sa izlaženjem 1929. godine zbog diktature kralja Aleksandra i novog Zakona o tisku. Listovi koji su se zabranjivali u razdoblju od 1921. do 1929. uglavnom su bili stranački oporbeni listovi, a zabranjivani su i informativni, stručni, humoristički listovi. Novine vladajućih stranaka (posebno Narodne radikalne stranke) nisu bili zabranjivani. Sveukupan broj zabranjenih novina u razdoblju od 1921. do 1929. bio je 466, od toga je najzabranjivaniji bio Narodni val (HSS) sa 80 zabrana, potom Borba (KPJ) sa 64, Slobodni glas (HSS) sa 41, Hrvat (HSP) sa 35, Hrvatska misao/Hrvatsko pravo (HSP) sa 29, Hrvatski borac/Novi hrvatski borac (Hrvatske nacionalne omladine) sa 18 zabrana. Najzabranjivanije i najcenzuriranije novine u razdoblju 1921. – 1929. su novine koje u svojim člancima kritiziraju državni poredak i vladu, što su u ovom slučaju uglavnom oporbene stranačke novine i to onih stranaka koje su se na parlamentarnim izborima pokazale jako uspješnim.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, cenzura, zabrana tiska, zagrebačke novine, Vidovdanski ustav, Zakon o tisku iz 1925. godine.

nije evidentirano