hrvatski

Može li hrvatsko govedarstvo bolje?

Uzgoj goveda u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Pristupanjem Europskoj uniji koje je obilježeno snažnim ekonomskim pritiskom u zadnjih šest godina, hrvatski uzgajivači nastoje se prilagoditi principima poslovanja koji se temelje na uzgoju visoko produktivnih, otpornih odnosno ekonomski isplativih grla. U pasminskoj strukturi populacije obuhvaćene kontrolom proizvodnosti prevladava simentalska pasmina veličine 110.002 krave (62, 9%) i najbrojnija je pasmina u Hrvatskoj. Kao pasmina dvojnih proizvodnih svojstava (proizvodnja mlijeka i mesa) prikladna je za uzgojne prilike u Hrvatskoj, odnosno najviše se uzgaja na malim gospodarstvima i omogućava im prihvatljivu ekonomsku dobit. Međutim, dok je cilj razvijenih zemalja Europe postići planirane životne performanse od 30.000 kg mlijeka po kravi, u Hrvatskoj prosječne životne performanse iznose 14.900 kg mlijeka po kravi. Pri tome, u Hrvatskoj se od 2006. godine broj krava kontinuirano smanjuje. Broj dobavljača mlijeka smanjen je sa 65.000 u 2002. na 9.948 u 2015. Iz ovih sažetih navoda, očito je da su ovakvi trendovi neodrživi i potrebno ih je mijenjati. U globalnim tržišnim uvjetima, govedarska proizvodnja u Hrvatskoj trebala bi biti temeljena na srednjim i malim obiteljskim gospodarstvima koja su okrenuta manje intenzivnom uzgoju, više su prilagodljiva globalnoj tržišnoj potražnji te su orijentirana na održivi način uzgoja s pasminama dvojnih proizvodnih svojstava.

hrvatsko govedarstvo ; simentalska pasmina ; obiteljska gospodarstva ; proizvodnja mlijeka ; tržište

nije evidentirano