hrvatski

Vrijednosti kohleostapedijalnoga refleksa i House Brackmann ocjenske skale kao prognostičkih pokazatelja kljenuti ličnoga živca u neuroboreliozi.

Uvod i cilj istraživanja. Lajmska borelioza je vektorom prenosiva infektivna bolest. Kljenut ličnoga živca je u velikom broju slučajeva jedini simptom i znak neuroborelioze. Budući da se postavlja sumnja kako je izlječenje ličnoga živca u neuroboreliozi teže i duže traje, a sekvele su brojnije, cilj istraživanja je pronaći i potvrditi vrijednost kohleostapedijalnoga refleksa i HB ocjenske skale kao prognostičkih pokazatelja koji će pomoći da se lakše i preciznije odredi put terapije i rehabilitacije. Ispitanici i metode. U istraživanje je uključeno 176 bolesnika s akutnom kljenuti ličnoga živca koji su nakon serološke obrade podijeljeni u tri osnovne skupine – bolesnike s boreliozom, Bellovom kljenuti i HSV1 infekcijom. Svakom bolesniku je učinjena preliminarna audiometrija s timpanometrijom i kohleostapedijalnim refleksima, a trenutno stanje kljenuti ličnoga živca ocijenilo prema HB ocjenskoj skali i fotodokumentiralo. Iste pretrage provedene su još u tri mjerenja – u trećem, šestom i dvanaestom tjednu od hospitalizacije. U obradi podataka koristila se analiza preživljavanja (eng. survival analysis), jednosmjerna i dvosmjerna analiza varijance, Hi kvadrat test, Fisherovi egzaktni testovi, Kruskal Wallis test, Pearsonovi point-biserijalni koeficijenti korelacije i Spearmanov koeficijent korelacije. Rezultati. Od ukupno 176 ispitanika s kljenuti ličnoga živca, njih 35 (19, 88%.) imalo je boreliozu. U ispitivanju prognostičke vrijednosti kohleostapedijalnoga refleksa, prikazano je da su bolesnici s dijagnozom borelioze imali statistički značajno veći postotak suprastapedijalnih lezija, pogotovo u trećem tjednu od hospitalizacije (uglavnom i nastanka suprastapedijalne kljenuti živca (p<0, 001), također i u kasnijim mjerenjima, sve do završetka studije u dvanaestom tjednu od nastanka kljenuti (p=0, 001). U odnosu na vrijeme oporavka, rezultat analize pokazuje kako se skupina bolesnika s boreliozom najsporije oporavljala (p<0, 001). Čak 47% bolesnika s boreliozom oporavilo se tek u dvanaestom tjednu ili se uopće nije oporavilo u usporedbi s Bellovom kljenuti i bolesnika s HSV1. U ispitivanju prognostičke vrijednosti HB ocjenske skale, rezultat na skali je sporije opadao za bolesnike s boreliozom. Bolesnici s dijagnozom borelioze sporije su se oporavljali u odnosu na Bellovu kljenut i HSV1 (p<0, 001). U dodatnim analizama potvrđeno je da su bolesnici s HSV1 koji su u prvom mjerenju imali suprastapedijalnu leziju svi (100%) bili izloženi pothlađenosti, što potvrđuje sumnju na etiologiju vazospazma ili reaktivacije virusa. Usporedbom kohleostapedijalnoga refleksa i HB ocjenske skale, najveće razlike u klasifikaciji bolesnika bile su u tome što HB skala u odnosu na kohleostapedijalni refleks pokazuje postupniji i kasniji oporavak. U ispitivanju modaliteta osjeta u uhu i glavi kao prodromalnog znaka u kljenuti ličnoga živca u neuroboreliozi, bolesnici s boreliozom u većem broju su imali glavobolje u odnosu na druge dvije bolesti. Na brzinu oporavka kohleostapedijalnoga refleksa i brzinu oporavka prema HB skali nisu postojale statistički značajne razlike u brzini oporavka ovisno o terapiji. Na koncu, izvršena je procjena seropozitivnosti stanovnika Brodsko-posavske županije i dokazana prokuženost B.burgdorferi od 22%, što regiju pretvara u moguće endemsko područje. Zaključak . Ovim istraživanjem dokazano je da su kohleostapedijalni refleks i HB skala vrijedni prognostički pokazatelji kljenuti ličnoga živca u bolesnika s neuroboreliozom.

Neuroborelioza ; Kljenut ličnoga živca ; Kohleostapedijalni refleks ; House Brackmann skala ; Vrijeme oporavka

nije evidentirano