hrvatski

Ban Josip Šokčević - pitanje identiteta krajiških časnika

Josip Šokčević (Vinkovci, 1811.- Beč, 1896.) vuče podrijetlo iz obitelji s tradicijom vojne službe Habsburgovcima. Vojnu izborazbu je stekao u jednom od državnih obrazovnih zavoda te je pripadao onoj profesionalno-društvenoj grupi vojnokrajiških časnika koja je bila među najobrazovanijim dijelovima društva Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Po svom habitusu, kao ljudi teorije i prakse, krajiški časnici su osim konkretnih znanja potrebnih za specifične vojno-administrativne upravljačke funkcije na vojnokrajiškom prostoru, tijekom časničke izobrazbe stekli i iskustvo službovanja i u drugim dijelovima Monarhije. Stoga nije neobično što su se nakon konstitutivno-normativnih promjena 1848., iz te društvene skupine regrutirali ljudi koji su popunjavali mjesta nastala s organizacijom moderne uprave. Pritom je osobito važno pitanje identiteta krajiških časnika koje će ovdje biti razmatrano na konkretnom primjeru Josipa Šokčevića, s obzirom na njegovo podrijetlo, obrazovanje i društvenu pripadnost u kontekstu civilnog i vojnokrajiškog društva hrvatskih zemalja. U tom smislu poseban naglasak bit će na problemu „dvostruke lojalnosti“ Šokčevića kao austrijskog časnika i državnog službenika odanog dinastiji, odnosno Šokčevića kao hrvatskog bana i političara u svjetlu njegova odnosa prema tada otvorenom nacionalnom pitanju.

Josip Šokčević, Vojna granica, časnici, identitet

nije evidentirano