Povezanost trofejne kvalitete svinje divlje (Sus scrofa L.) sa stanišnim uvjetima u lovištima Splitsko-dalmatinske županije (CROSBI ID 645234)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Bošković, Ivica ; Cvitković, Ivan ; Florijančić, Tihomir ; Ozimec, Siniša ; Rebekić, Andrijana ; Degmečić, Dražen
hrvatski
Povezanost trofejne kvalitete svinje divlje (Sus scrofa L.) sa stanišnim uvjetima u lovištima Splitsko-dalmatinske županije
Svinja divlja (Sus scrofa L.) najraširenija je i najbrojnija vrsta krupne divljači u Hrvatskoj. Uspješna prilagodba različitim staništima, dostupnost izvora hrane i reproduktivna sposobnost omogućili su joj opstanak i širenje u nova područja. U Splitsko- dalmatinskoj županiji ustanovljena su 83 lovišta, od kojih 20 državnih i 63 zajednička otvorena lovišta. Područje županije osobito je raznoliko prema reljefnim, geomorfološkim, klimatskim i hidrografskim uvjetima, što utječe na sastav i zastupljenost staništa pogodnih za obitavanje populacije divlje svinje. U strukturi stanišnih tipova prevladavaju: termofilne mješovite šume i šikare medunca sa bijelim grabom, šume i šikare medunca sa crnim grabom, dračici i suhi vapnenački kamenjarski travnjaci. Zajedno pružaju dobar zaklon te obilje biljne i animalne hrane divljoj svinji u lovištu. Zbog prisutnosti predatora (vuk, čagalj), lovišta kopnenog dijela županije svrstana su u III. bonitetni razred, dok je na otocima utvrđen II. bonitetni razred za gospodarenje divljom svinjom. Raznolikost povoljnih prirodnih, prvenstveno šumskih staništa te mir u lovištu, naročito u teže dostupnim područjima, preduvjeti su kvalitetnog gospodarenja divljom svinjom, na što upućuje i struktura trofeja. Analizirana je trofejna i dobna struktura veprova odstrijeljenih tijekom osam lovnih godina (2008./2009.-2015./2016.) u zajedničkim otvorenim lovištima. Ukupno je ocijenjen 221 trofej, a raspon ocjena iznosio je od 95, 05 do 136, 40 CIC točaka. Kapitalnih trofeja s ocjenom ≥ 110, 00 CIC točaka bilo je 92 (42 % ocijenjenih), od kojih je 50 steklo brončanu medalju, 18 srebrnu i 24 zlatnu medalju. Prosječna dob svih ocijenjenih veprova iznosila je oko 6 godina, dok je u veprova sa brončanom ili srebrnom medaljom iznosila oko 8 godina, a sa zlatnom medaljom oko 9 godina. Prosječni porast trofejne vrijednosti iznosi dvostruko, za 20 CIC točaka u dobi od 3. do 7. godine, u odnosu na porast od 10 CIC točaka u dobi od 7. do 10. godine. Preporuka je primijeniti 7. godinu života kao najnižu gospodarsku dob vepra, koji tada postiže kapitalni trofej.
Sus scrofa ; trofej ; lovište ; stanište
nije evidentirano
engleski
Relationship between trophy quality of wild boar (Sus scrofa L.) and habitat conditions in the hunting grounds of Splitsko-Dalmatinska County
nije evidentirano
Sus scrofa ; trophy ; hunting ground ; habitat
nije evidentirano
Podaci o prilogu
176-177.
2017.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
52. hrvatski i 12. međunarodni simpozij agronoma, Zbornik sažetaka/Book of Abstracts
Vila, Sonja ; Antunović, Zvonko
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
2459-5551
Podaci o skupu
52. hrvatski i 12.međunarodni simpozij agronoma
predavanje
12.02.2017-17.02.2017
Dubrovnik, Hrvatska