hrvatski

Edukacija o dojenju na studijima sestrinstva: analiza sadržaja i usporedba s praksom u patronaži Splitsko-dalmatinske županije

Ciljevi: Ciljevi istraživanja su bili ispitati je li i u kojoj mjeri edukacija o dojenju kroz temu prehrane dojenčadi i male djece zastupljena na preddiplomskim studijima sestrinstva u RH te je li literatura koja se najčešće preporučuje za navedenu temu na preddiplomskim studijima sestrinstva, sadrži informacije u skladu s Oglednim primjerkom poglavlja o prehrani dojenčadi i male djece za udžbenike za zdravstvene djelatnike od SZO. Trebalo je ispitati koje izvore informacija o prehrani dojenčadi i male djece koriste patronažne medicinske sestre DZ-SDŽ u svom radu, te koliko sati tjedno provedu u savjetovanju majki o prehrani dojenčadi i male djece. Metode: Ovo presječno istraživanje provedeno je od 15. siječnja– 20. svibnja 2016. godine u patronažnoj djelatnosti DZ-SDŽ, te na Katedri za obiteljsku medicinu pri Medicinskom fakultetu u Splitu. Putem interneta saznali smo imena studija te došli do kurikuluma studija sestrinstva 2015. / 2016. godine. Za zastupljenu temu o prehrani dojenčadi i male djece, saznali smo imena kolegija, status kolegija, na kojoj godini se održava, ECTS koeficijent opterećenja studenta, broj sati svih oblika nastave, naslov sadržaja koji obuhvaća navedenu temu, i preporučenu literaturu. Najčešće preporučenu literaturu, uspoređivali smo s Oglednim primjerkom poglavlja o prehrani dojenčadi i male djece za udžbenike za zdravstvene djelatnike od SZO i ocijenjivali s jednom od četiri ocjene: PP (prisutno i potpuno navedeno), PD (prisutno i djelomično navedeno), PN (prisutno i netočno navedeno), N (neprisutno). Sastavljen je „ Upitnik o izvorima informacija o prehrani dojenčadi i male djece za patronažne sestre“. Anonimni upitnik se sastojao od tri dijela: 1) sociodemografske osobine ukupnog uzorka ispitanika, 2) izvori pisanih informacija o prehrani dojenčadi i male djece, te 3) izvori nepisanih informacija o prehrani dojenčadi i male djece koji patronažne medicinske sestre koriste u svom radu. Rezultati: Tema prehrana dojenčadi i male djece zastupljena je na svim preddiplomskim studijima sestrinstva koji su uključeni u naše istraživanje. Najčešći kolegiji koji obuhvaćaju navedenu temu su: Pedijatrija, Zdravstvena njega u zajednici, Zdravstvena njega majke i novorođenčeta te Zdravstvena njega djeteta. Od ocjenjivanih 56 literatura: Pedijatrije autora Duška Mardešića iz 2003., Sestrinstva u zajednici II. autorice Zorke Mojsović iz 2006., Zdravstvene njege majke i novorođenčeta autorice Vesne Turuk iz 2004., te Zdravstvene njege djeteta također od Vesne Turuk iz 2009. godine, samo je Pedijatrija imala polovinu, što je najviše, dok je Zdravstvena njega djeteta imala najmanje obuhvaćenih podtema. Sudjelovalo je 89 % (n= 81) patronažnih medicinskih sestara. Patronažne medicinske sestre DZ- SDŽ, kao najčešće pisane izvore informacija koriste priručnike / zbornike s tečajeva ili skupova, za najčešće nepisane izvore informacija koriste stručno usavršavanje (predavanja, seminari, radionice, tečajevi, kongresi…), te provedu barem 5 sati/ tjedno u savjetovanju o prehrani dojenčadi i male djece. Zaključak: Patronažne medicinske sestre imaju ključnu ulogu u potpori i upravljanju dojenjem. Obzirom da provedu značajan dio radnog vremena u savjetovanju o prehrani dojenčadi i male djece, bitno je da su primjereno obrazovane kako bi im to osiguralo skup znanja i vještina, te pripadajuću samostalnost i odgovornost nužnu za potporu dojenja. Stoga treba postići da obrazovanje o dojenju na studijima sestrinstva bude više zastupljeno te da sadržaj u literaturi bude potpun, točan, novijeg datuma i utemeljen na dokazima.

izobrazba o dojenju, literatura o dojenju, patronažne sestre, Hrvatska

nije evidentirano