hrvatski

Pitanje stila u zidnom slikarstvu nakon 1750.na odabranim primjerima

Periodizacija stila u zidnom slikarstvu druge polovine 18. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj marginalna je tema domaćih barokista, a uglavnom u sinteznim pregledima baroknog slikarstva posvećene su joj kraće sumarne odrednice. Kada je riječ o slikarstvu između 60-ih i 70-ih godina., njegova se stilska definicija najčešće stapa u općeniti pojam „kasnog baroka“, ponajviše stoga što se više pozornosti posvećuje drugim temama, primjerice trajanju poslijetridentskih sadržaja, ili atributivnim problemima, a znatno manje pitanjima stila, promjenama sadržaja na prijelomu 18. st. i novim sadržajima u zidnom slikarstvu profane tematike. Zanimljivi su fenomeni dugotrajno preplitanje stilskih značajki rokokoa i klasicističkih obilježja u djelima srednjoeuropskih slikara, pa i primjeri interpretacije antičkih tema na svodovima svečanih dvorana – ovalne dvorana dvorca Oršić u Gornjoj Bistri (1778.) i središnje prostorije u dvorcu Donje Oroslavje (oko 1780.). Osobito primjer Gornje Bistre kompleksnom ikonografijom ukazuje na nove trendove u razdoblju prosvjetiteljstva, kao i želju naručitelja grofa Krste II. Oršića da prikaže i svoje vrline.

slikarstvo, rokoko, klasicizam, reprezentacija, dvorac, Gornja Bistra, Donje Oroslavje

nije evidentirano