hrvatski

Problematika i mogućnosti zaštite novih intenzivnih nasada trešnje u proizvodnim uvjetima Dalmacije

Posljednjih desetak godina u Hrvatskoj općenito, a posebice u Dalmaciji, trešnja je evidentno kultura koje kronično nedostaje i čija je otkupna cijena ploda redovito vrlo visoka. Površinom većih nasada gotovo i nije bilo ili su propali, pa su mnogi investitori i poljoprivrednici prepoznali ovu kulturu kao potencijal. Tako je u posljednjih nekoliko godina na području Dalmacije podignuto oko 200 ha intenzivnih nasada (cca 150 ha Ravni kotari, cca 50 ha Splitsko područje). Novi nasadi podižu se na tlima bez skeleta, ali i na skeletnim mljevenim terenima. Ulaskom nasada u rodnost primijećuju se problemi u zaštiti koji se prije nisu javljali ili na koje u uvjetima sve češćih pojava ekstremnih vremenskih prilika nema pravog odgovora. Uz uobičajene štetočinje bit će potrebno ozbiljnije pristupiti suzbijanju i nekih drugih bolesti kao što su pepelnica (Podosphaera leucotricha Ell. & Ev.) te uzročnika uvijenosti i sušenja lista (Apiognomonia erythrostoma (Pers.) Höhn.), a od štetnika trešnjinoj muhi (Rhagoletis cerasi L.). Za navedene štetočinje nema adekvatnih sredstava za zaštitu bilja ili se ona povlače sa tržišta bezadekvatne zamjene. U slučaju trešnjine muhe potrebno je revidirati odnosno izraditi prognozne modele za uvjete Mediterana i Submediterana jer u uvjetima klimatskih promjena i ekstrema kritični brojevi dostupni u literaturi postaju upitni (ST=380 °C). Također, biti će potrebno voditi računa od zdravstvenom stanju sadnog materijala (virusne i bakterijske bolesti) te otpornosti i rasporedu sortimenta., .Uobičajenim rasporedom miješanog i ponavljajućeg sortimenta s ciljem boljeg oprašivanja nastaju problemi u njegovoj zaštiti zbog neujednačenog vremena dozrijevanja.

trešnja, Dalmacija, štetočinje

nije evidentirano