hrvatski

Retoričke figure u udžbenicima hrvatskog jezika

U ovom se radu istražuje pojam figura u čitankama hrvatskog jezika za osnovnu i srednju školu i retoričkim udžbenicima. Na početku je postavljen teorijski okvir u kojem se objašnjava kakvo je mjesto figura u retorici, a kakvo u stilistici na način da su se obje discipline definirale pa se potom objasnio njihov međusobni odnos, s obzirom na to da se stilistika razvila na temeljima iz antičke retorike. Korpus za analizu bile su čitanke hrvatskog jezika koje su najzastupljenije u školama i uspoređuju se s nekoliko retoričkih udžbenika hrvatskih i stranih autora. Cilj je bio prikazati razlike u podučavanju figura pa se uspoređivala zastupljenost figura koje se koriste u čitankama hrvatskog jezika i u retoričkim udžbenicima, kako se one definiraju, postoji li razlika u klasifikaciji, ima li primjera iz javnog govora i u čitankama ili su takvi primjeri specifični samo za retoričke udžbenike i obratno te kako se figure uvježbavaju. Rezultati analize pokazali su da se najveće razlike pojavljuju u klasifikaciji figura, dok se velike razlike u definiranju ne mogu pronaći kod različitih autora. Analiza obrade figura pokazala je da se u čitankama hrvatskog jezika pojavljuju primjeri specifični samo za književnost, dok su u retoričkim udžbenicima najčešći primjeri iz javnog govora čime je potvrđena početna hipoteza.

retorika, stilistika, retoričke figure, čitanke hrvatskog jezika, retorički udžbenici

nije evidentirano