hrvatski

Struktura i trofičke značajke makrozoobentosa urbanih potoka grada Zagreba

Rad istražuje ekološko stanje potoka Bliznec i Veliki potok (Črnomerec). Ciljevi rada bili su 1) analizirati kvalitativni i kvantitativni sastav te veličinsku strukturu organizama, kao i 2) raspodjelu usitnjene organske tvari u uzorcima bentosa i drifta te 3) istražiti promjene prehrambenih navika organizama makrozoobentosa duž različitih gradijenata urbanog utjecaja u dva zagrebačka potoka. Na ukupno 6 istraživačkih postaja smještenih duž Blizneca i Velikog potoka, u veljači i ožujku 2016. provedena su mjerenja osnovnih fizikalno- kemijskih parametara te koncentracije 28 metala i metaloida u vodi, kvalitativna i kvantitativna analiza bentosa i drifta (uključujući makrozoobentos i usitnjenu organsku tvar) te analiza omjera stabilnih izotopa δ13C i δ15N u organizmima makrozoobentosa i njihovim potencijalnim izvorima hrane. Duž rastućeg gradijenta urbanizacije opažen je porast u količini hranjivih soli, otopljene organske tvari te većine metala i metaloida u vodi, koji su se odrazili i na strukturu životnih zajednica na istraživanim postajama. Postaje pod većim utjecajem urbanizacije imale su veću brojnost i raznolikost makrozoobentosa, uz dominaciju Oligochaeta i Diptera te smanjenu brojnost manje tolerantnih svojti (Amphipoda i Plecoptera). U driftu je također zabilježena veća brojnost i raznolikost organizama makrozoobentosa na „urbanijim“ postajama, uz dominaciju Amphipoda, Ephemeroptera i Diptera. Uz porast stupnja urbanizacije, smanjivala se količina usitnjene organske tvari u driftu, što se tumači kao posljedica odstranjivanja obalne vegetacije duž urbanih potoka. Rezultati analiza omjera stabilnih izotopa δ13C i δ15N ukazuju da pojedine svojte makrozoobentosa mogu mijenjati svoje izvore hrane duž rastućeg gradijenta urbanizacije. Premda su u Bliznecu i Velikom potoku opažene promjene u strukturiranju i funkcioniranju zajednica makrozoobentosa koje su karakteristične za urbane potoke, posljedice urbanizacije u dva istraživana zagrebačka potoka ipak nisu drastične. Dokazano je kako je urbani okoliš vrlo promjenjiv te bi u svrhu detaljnije procjene razmjera urbanog utjecaja na potočne ekosustave bilo nužno provoditi sustavna uzorkovanja urbanih potoka, uključujući organizme makrozoobentosa i njihove potencijalne izvore hrane.

antropogeni utjecaj, beskralježnjaci, usitnjena organska tvar, drift, hranidbene mreže, stabilni izotopi

nije evidentirano