hrvatski

Korovna flora i mjere borbe protiv korova u vinogradima

Korovi vinovoj lozi štete na različite načine. Izravne štete ogledaju se u gubitku hranjivih tvari, vode, prostora nad i ispod površine tla, što je posljedicom kompeticijskih odnosa između korova i kulture. Naročito velike štete korovi nanose mladom nasadu u prvim godinama uzgoja. Zbog toga, mjere borbe protiv korova, odnosno način održavanja tla u vinogradu od presudne je važnosti kako za prirod tako i za kakvoću grožđa. Na sastav i građu korovne flore vinograda, snažan utjecaj imaju agrotehničke i ampelotehničke mjere. Tako na primjer, međuredni razmak i razmak u redu, uzgojni oblik, način obrade tla (širom ili u trake), gnojidba, primjena herbicida, zatravljivanje i učestalost košnje, određuju građu i sastav agrofitocenoza vinograda. S gledišta vremena kretanja, korove intenzivnih vinograda možemo razvrstati u tri skupine: 1. zimsko-proljetne 2. proljetno-ljetne 3. kasno ljetne, odnosno jesenske korove. Skupini zimsko-proljetnih ili ozimih korova, pripadaju tzv. bienalne vrste koje kreću u jesen, odnosno pred zimu, najčešće iz sjemena. Prezime u mlađem razvojnom stadiju (rozeti) i u proljeće se jače razviju i plodonose. To su: - mišjakinja (črevec) – Stellaria media, STEME - crvena mrtva kopriva – Lamium purpureum, LAMPU - pastirska torbica – Capsella bursa- pastoris, CAPBP - perzijska čestoslavica – Veronica persica, VERPE - bršljanolisna čestoslavica – Veronica hederifolia, VERHE - gorčica – Sinapis arvensis, SINAR - kostriš- Senecio vulgaris, SENVU - običan grbak – Rorippa sylvestris, RORSY - jednogodišnja vlasnjača – Poa anua, POAAN - sedmolist- Aegopodium podagraria, AEOPO - ljulj – Lolium temulentum, LOLTE - puzajuća petoprsta-Potentilla reptans, PTLRE Skupini ljetnih korova pripadaju ekonomski značajne jednogodišnje i višegodišnje monokotiledone i dikotiledone korovne vrste. To su: - obična loboda – Chenopodium album, CHEAL - obični štir – Amaranthus retroflexus, AMARE - visoka hudoljetnica – Erigeron canadensis, ERICA - konica – Galinsoga parviflora, GASPA - ptičji dvornik – Polygonum aviculare, POLAV - uzlati dvornik – Polygonum lapathifolium, POLLA - obični dvornik – Polygonum persicaria, POLPE - obična pomoćnica – Solanum nigrum, SOLNI - tušt – Portulaca oleracea, POROL - kostrva – Echinochloa crus-galli, ECHCG - sivi muhar – Setaria glauca, SETGL - zeleni muhar – Setaria viridis, SETVI - obična svračica – Digitaria sanguinalis, DIGSA - osjak – Cirsium arvense, CIRAR - slak – Convolvulus arvensis, CONAR - obični maslačak – Taraxacum officinale, TAROF - pirika – Agropyron repens, AGRRE - troskot – Cynodon dactylon, CYNDA - divlji sirak – Sorghum halepense, SORHA U suvremenoj vinogradarskoj proizvodnji tlo je moguće održavati odnosno korove je moguće suzbijati, primjenom kulturalnih i/ili kemijskih mjera borbe. Kulturalne mjere obuhvaćaju: 1. mehaničke mjere 2. malčiranje 3. spaljivanje korova plamenom 4. biološke mjere Kemijske mjere borbe obuhvaćaju: 1. primjenu herbicida 2. fumigaciju U modernom uzgoju vinove loze suzbijanje korova u vinogradu nije moguće promatrati kao izdvojenu agrotehničku mjeru. Integrirani pristup koji obuhvaća istovremenu primjenu svih raspoloživih mjera moguće je promatrati jedino u kontekstu pedo-klimatskih, uzgojnih, agrotehničkih, ekoloških i ekonomskih čimbenika.

vinograd, korovna flora, mjere borbe

nije evidentirano