hrvatski

Industrijska baština: veliki potencijali obnove vs. devastacije

Živimo u post-industrijsko doba, a razdoblje intenzivne industrijalizacije je iza nas. U slici grada to se očituje nizom napuštenih tvorničkih pogona, koji svojim velikim dimenzijama i arhitektonskim obilježjima predstavljaju značajne morfološke elemente gradskog tkiva. Zagreb obilježava nekolicina primjera kvalitetne obnove industrijskog naslijeđa. Veći dio industrijskih sklopova unutar gradskog tkiva je napušten, a godine neodržavanje nizbježno vode devastacijama kao krajnjem ishodu. O tome najzornije svjedoči primjer Paromlina. Sklop klaonice i stočnog sajma u jugoistočnom dijelu grada arhitekta Waltera Fresea godinama je napušten. Prikazom obnove klaoničkog sklopa Matadera (Louis Belido) u Madridu pokazano je kako se sa skromnim financijskim budžetom može ostvariti inovativna obnova napuštenog klaoničkog sklopa. Unatoč negativnim konotacijama koje klaonica zasigurno ima u široj (ali i dijelu stručne) javnosti, sklop treba sagledavati kao vrijednu arhitektonsko-urbanističku cjelinu u širem tkivu grada, te afirmirati, otkrivati nove vibrantne osi suvremenog grada, u kojem nova funkcija može doprinijeti generiranju urbaniteta nekadašnjih gradskih periferija.

Gradska klaonica i stočna tržnica, Zagreb, Walter Frese, Matadero, Madrid, industrijska arhitektura, moderna arhitektura, urbana regeneracija

nije evidentirano