hrvatski

ARHEOLOŠKI TRAGOVI KAMENARSTVA U DALMACIJI OD PRAPOVIJESTI DO KRAJA SREDNJEG VIJEKA

Kamenarstvo je od razdoblja prapovijesti vrlo važna gospodarska grana koja je nepravedno zapostavljena unutar arheoloških znanstvenih rasprava. U određenom broju radova spominju se kamenolomi kao izvorišta kvalitetne kamene sirovine, međutim, rijetki su autori koji su se dotakli tehnike eksploatacije, te specifičnih tragova danas vidljivih unutar brojnih nalazišta. Upravo je zbog navedenih razloga kamenarstvo kroz prizmu sačuvanih arheoloških tragova postavljeno kao predmet istraživanja koje može donijeti vrlo važne odgovore na pitanja razvoja tehnika eksploatacije, te mogućnost raspoznavanja cjelokupne tehnologije na temelju ograničenih tragova. Radi se o kompleksnoj problematici koja je rezultat vrlo slabe istraženosti i širokog kronološkog okvira, zbog čega je postavljeno nekoliko osnovnih hipoteza koje se odnose na: značajne razlike između prapovijesnih i rimskodobnih tehnika ekstrakcije kamenih blokova, uvođenje tehnike korištenja pašarina dolaskom pod rimsku upravu, udaljenost antičkih kamenoloma od morske obale, pravilnosti u sustavu iskopa, postojanje uređenih lučkih instalacija, te na srednjovjekovnu kombinaciju starijih tehnika pašarina s klinovima i kunjerama. Na sam koncept rada dodatno je utjecao nedostatak literature koja se bavi istraživanim područjem, dok se, s druge strane, svjetska literatura bavi pojedinim epohama kamenarstva, najčešće antičkim razdobljem, te su vrlo rijetki radovi koji analiziraju nalazišta koja sadrže više različitih faza eksploatacije. Prvi dio pod nazivom UVOD, sadrži geografsku i kronološku determinaciju prostora, hipoteze i cilj istraživanja, pregled dosadašnjih domaćih radova o srodnim temama, te metodologiju i strukturu rada. Drugi dio koji nosi naziv NAJVAŽNIJA ZNANSTVENA DOSTIGNUĆA U PROUČAVANJU KAMENARSTVA NA PODRUČJU SREDOZEMLJA, donosi kratki pregled važnijih znanstvenih radova na polju proučavanja kamenarstva, počevši od prvih radova iz XIX. stoljeća, pa sve do osnivanja važnih znanstvenih organizacija koje se bave kamenarskom tematikom krajem XX. stoljeća. U trećem dijelu, pod nazivom NALAZIŠTA KAMENOLOMA U DALMACIJI, iznosi se pregled dvadeset i jednog nalazišta, unutar kojih se donosi osnovna fotografska i nacrtna dokumentacija, te opisi sačuvanih arheoloških ostataka. Većina spomenutih nalazišta 183 potpuno je nepoznata u arheološkoj literaturi, dok je manji dio usputno spomenut unutar radova o drugim arheološkim temama. TEHNIKE RADA U KAMENOLOMU naslov je četvrtog dijela koji opisuje tehnike ekstrakcije kamenih blokova, te sve ostale popratne djelatnosti, zasebno za prapovijesno, antičko, te srednjovjekovno razdoblje. Pojave u kamenarskim tehnikama unutar ovog poglavlja referiraju se na primjere unutar samih nalazišta u prethodnom poglavlju, te se donose i direktne analogije iz sredozemnog prostora. Naslov petog poglavlja je TRANSPORT KAMENA I INFRASTRUKTURA KAMENOLOMA. Ovdje su prikazani arheološki ostaci infrastrukturnih postrojenja koja su direktno u službi kamenoloma, primjerice, ostaci transportnih rampi za odvoz kamenih blokova, te lučke pristanišne instalacije u kojima se kameni teret tovario u transportne brodove. U šestom poglavlju, pod naslovom REZULTATI EKSPERIMENTA I ANALIZA, opisuje se tijek eksperimenta u kojem autor rada tradicionalnom tehnikom izolira kameni blok uz pomoć pašarina, te analizira rezultate kao što su: potrebno vrijeme za klesanje kanala pašarina, krhotine otpadnog materijala, te tragove alata koji su nastali kao posljedica korištenja alata različite težine. Unutar istog poglavlja nalazi se i prilog mineraloško-petrografske analize. U sedmom, zaključnom poglavlju, donose se zaključna razmatranja raspravljena u prethodnim poglavljima. Hipoteze su potvrđene materijalnim ostacima na pojedinim nalazištima. Posebice valja istaknuti nove zaključke koji se odnose na tragove ekstrakcije kamenih blokova, uz pomoć kojih je moguće kronološki razdvojiti određene, naizgled iste tehnike, te jasnije odrediti pripadnost antičkom ili srednjovjekovnom razdoblju.

Arheologija, kamenarstvo, Dalmacija, vapnenac

nije evidentirano