hrvatski

Zdravstvena njega djeteta s krupom

Cilj istraživanja: Cilj je prikazati demografske karakteristike i zastupljenost najčešćih sestrinskih dijagnoza prilikom prijema djece hospitalizirane zbog krupa, prikazati ulogu medicinske sestre pri fizikalnom pregledu i uzimanju anamneze te ukazati na važnost njenog smirenog pristupa bolesnicima. Uz to, cilj je prikazati intervencije u rješavanju problema u zdravstvenoj njezi djeteta s krupom kao i prikazati ulogu medicinske sestre u skrbi o bolesniku. Materijali i metode: Uzorak ispitanika čini 16 bolesnika koji su se liječili od krupa u Klinici za dječje bolesti Kliničkog bolničkog centra Split u razdoblju od 1.1.2014. do 31.12.2015. Materijali korišteni u ovom istraživanju su povijesti bolesti djece hospitalizirane u navedenom periodu. Zabilježeni su podaci o spolu i dobi liječene djece, duljini njihove hospitalizacije, mjestu njihovog stanovanja, broju djece koja su bila prethodno hospitalizirana ili ambulantno liječena zbog bolesti dišnog sustava, kao i broju djece koja imaju alergije te broju djece koja imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu obolijevanja od bolesti dišnog sustava. Zabilježen je i broj djece koji su bili u kontaktu s osobom s akutnom bolešću dišnog sustava. Napravljena je evidencija sestrinskih dijagnoza u procesu zdravstvene njege djeteta sa krupom. Rezultati: Prosječna dob liječene djece je bila 1, 9 ±1, 7 godina. Prosječna duljina hospitalizacije djece je bila 6, 9 ± 4, 3 dana. Dječaci su činili 81 % od 16 liječenih. Čak 75 % ispitanika je u trenutku hospitalizacije živjelo uz obalu Dalmacije ili u priobalju, a 25 % je živjelo u unutrašnjosti Dalmacije. Udio od 81 % ispitanika u anamnezi ima naveden podatak ranijeg obolijevanja od bolesti dišnog sustava. Na neki od poznatih alergena je alergično 38 % ispitanika, 44 % je u kućanstvu imalo člana obitelji koji je u trenutku njihove hospitalizacije bio akutno respiracijski bolestan, a 31 % ispitanika ima pozitivnu obiteljsku anamnezu češćih bolesti dišnog sustava. Najčešće sestrinske dijagnoze kod hospitalizirane djece su smanjeno podnošenje napora (100 %), smanjena prohodnost dišnog puta (94 %), visok rizik za bakterijsku superinfekciju (94 %), strah i anksioznost (87, 5 %), visok rizik za poteškoće u primjeni terapije zbog dobi djece (87, 5 %) te povišena tjelesna temperatura (81 %). Druge česte dijagnoze su neupućenost roditelja (69 %), visok rizik za dehidraciju djeteta (69 %) , visok rizik za razvoj opstrukcije dišnog puta (62, 5 %), smanjen unos hrane i tekućine (44 %). Visok rizik za poremećaj rada srca u/s primjenom terapije za krup zbog urođenih srčanih bolesti je nađen u 19 % ispitanika. Zaključak: Dječaka je bilo hospitalizirano značajno više nego djevojčica. Većina ispitanika je ranije bolovala od bolesti dišnog sustava te je u trenutku hospitalizacije živjela na obalnom i priobalnom području. Najčešće sestrinske dijagnoze kod djece su smanjeno podnošenje napora, smanjena prohodnost dišnog puta, visok rizik za bakterijsku superinfekciju, strah i anksioznost djeteta i/ili roditelja, visok rizik za teškoće prilikom primjene terapije te povišena tjelesna temperatura. Karakteristični simptomi krupa morali bi biti pravovremeno prepoznati od strane medicinskih sestara čija zadaća je kvalitetno uzeti anamnezu bolesnika. Moraju se eliminirati druge životno ugrožavajuće bolesti koje se mogu javljati sa simptomima sličnim kao kod krupa, a u pristupu djetetu najvažnija je smirenost. Medicinska sestra mora poznavati probleme u procesu zdravstvene njege djeteta s krupom i intervencije kojima se oni mogu riješiti te mora znati pravilno skrbiti o bolesniku s krupom.

krup, zdravstvena njega djeteta, sestrinske dijagnoze

nije evidentirano