hrvatski

Etnički supstrat u Iliriku u posljednjem tisućljeću prije Krista

Formiranje etničkih zajednica na prostorima koje nazivamo hrvatskim zemljama u prapovijesti, pratimo na prijelazu drugog u prvo tisućljeće pr. Kr. Njihova konačna fizionomija iskristalizirala se u vremenu punog željeznog doba, oko 800. pr. Kr. Vrijeme, prostor i etnička struktura pokazuju vrlo zamršenu sliku jer su izvori vrlo često proturječni, a arheološka građa nedostatna. Ako i pojednostavimo pitanje teritorijalnog prostiranja područja koje nazivamo Ilirikom, ipak ne možemo govoriti samo o Ilirima. Ilirik (Illyricum) je ime rimske provincije, osnovane u 1. stoljeću pr. Kr., koja je obuhvaćala područje današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, sjeverne Albanije, zapadne Srbije, zapadne Mađarske, dijela Slovenije i istočne Austrije. Ime je dobila po jednom od plemena koje je živjelo u jugoistočnom dijelu. Ime Ilira je naziv za heterogenu skupinu plemena, plemenskih saveza ili narodnosnih zajednica indoeuropske etno-lingvističke porodice. Vremenski okvir u kojem promatramo hrvatski povijesni prostor u osvit civilizacije, posljednje tisućljeće pr. Kr., burno je razdoblje okarakterizirano izmjenama, sukobima i simbiozom, starosjedilaca i došljaka. Topografija etničkih skupina hrvatskog prostora i susjednih zemalja u velikom vremenskom razdoblju od jednog tisućljeća vrlo je zamršena. O prapovijesnom etničkom supstratu na hrvatskom prostoru možemo govoriti temeljem materijalnih ostataka i pisanih izvora.

Hrvatska, Ilirik, prapovijest, željezno doba

nije evidentirano