hrvatski

Nasilje u obitelji i sociodemografska obilježja kao prediktori internaliziranih i eksternaliziranih problema mladih

Cilj istraživanja bio je ispitati probleme hrvatskih adolescenata u odnosu na različite sociodemografske karakteristike i iskustvo nasilja u obitelji u ranoj i kasnoj adolescenciji. Istraživanje je provedeno na stratificiranom klaster uzorku 1780 učenika (45, 3% mladića) u dvije dobne skupine u fazama rane adolescencije (M = 13, 20 ; SD = 0, 42) i kasne adolescencije (M = 18, 14 ; SD = 0, 38). Uzorak je prikupljen na učenicima sedmih razreda 35 osnovnih škola te na učenicima četvrtih razreda 29 srednjih škola u Hrvatskoj. Mjerni instrumenti korišteni u ovom radu uključuju sociodemografske varijable (spol, dob, veličina mjesta življenja, obiteljska struktura, obrazovni, radni i bračni status roditelja, percepcija financijskog statusa obitelji), Skalu samoprocjene ponašanja mladih (YSR) te revidiranu verziju ISPCAN Child Abuse Screening Tool - Children’s Version (ICAST-C). Rezultati pokazuju da su internalizirani problemi više prisutni kod djevojaka, kod adolescenata koji odrastaju u obiteljima s ekonomskim teškoćama te kod adolescenata čiji biološki roditelji ne žive zajedno. Više eksternaliziranih problema javlja se u kasnoj adolescenciji, kod adolescenata koji žive u velikim gradovima te kod adolescenata čije su obitelji imale ispodprosječan ili iznadprosječan financijski status. Hijerarhijska regresijska analiza je pokazala da varijable tjelesnog zlostavljanja, psihičkog zlostavljanja, tjelesnog kažnjavanja i psihičke agresije objašnjavaju 18% internaliziranih problema te 19% eksternaliziranih problema adolescenata. Navedeni rezultati ukazuju na utjecaj ekonomskih teškoća i doživljenog nasilja na dobrobit adolescenata, a samim time upućuju na važnost pružanja adekvatne podrške sustava socijalne politike i socijalne skrbi obiteljima koje se suočavaju s ekonomskim teškoćama.

razvoj u adolescenciji, dobrobit djece, zlostavljanje djece, ekonomske teškoće

Domaća konferencija