hrvatski

Problematika proučavanja dalmatinskoga plemstva u srednjem vijeku

Rad nastoji dati pregled dosadašnjih spoznaja o plemstvu srednjovjekovnih dalmatinskih gradova, te mogućnosti spoznavanja, na razini cijele Dalmacije i svakog njena grada s obzirom na sačuvanu izvornu građu. U prvoj fazi razvoja plemstva vidi se tolika oskudnost izvora da se o prvom gornjem sloju u gradu može govoriti samo u Zadru, dok se za sve druge gradove zna tek po koje ime. Početkom XII.st. stvar se mijenja, te se na vrhu društvene ljestvice svakog grada oblikuje gornji gradski stalež koji čini određen broj gradskih plemićkih rodova, nazvan patricijat. Istodobno se razvija i novi gradski ustroj, te srednjovjekovni gradovi postaju komune. Razvoj komunalnog ustroja i gornjeg gradskog staleža mogu se, zahvaljujući većoj količini sačuvane građe pratiti u nekoliko dalmatinskih gradova (Zadru, Dubrovniku, Splitu pa i Trogiru.). No jedan dio gradova ni za ovo razdoblje nema dovoljno sačuvanih dokumenata koji bi omogućili da se taj proces osvijetli. U XIV.st. kad se količina građe povećava, proces razvoja gradskog plemstva već je završen. Tada je još dobio počasni naslov, ser i odvojio se od ostalog puka zatvarajući se u veliko vijeće.

plemstvo ; Dalmacija ; srednji vijek ; meodologija ; izvorna građa

nije evidentirano