hrvatski

Tužba za pobijanje odluka skupštine odnosno članova društva s ograničenom odgovornošću

Raspravlja se pobijanje odluka skupštine društva s ograničenom odgo¬vornošću odnosno članova društva donesenih pismenim putem. Polazi se od toga da je Zakonom o trgovačkim društvima propisano kako se na to na odgova¬rajući način primjenjuju odredbe Zakona o pobijanju odluka glavne skupštine di¬oničkog društva. Iznosi se da se s obzirom na posebitosti društva s ograničenom odgovornošću u odnosu na dioničko društvo te odredbe ne mogu u cijelosti pri¬mijeniti i na pobijanje odluka skupštine odnosno članova društva s ograničenom odgovornošću nego samo u mjeri u kojoj to dopušta narav tog društva. Stoga se razmatraju pojedinosti u vezi s time. Ističe se potreba da se omogući arbitriranje u takvim sporovima i ana¬lizom dolazi do zaključka što bi trebalo poduzeti da se to kod nas i učini. U ra¬spravljanju pitanja podizanja tužbe za pobijanje spomenutih odluka raspravljaju se stranke u postupku i u vezi s time pretpostavke koje se moraju ispuniti na strani tužitelja da bi mogao ustati s tužbom. Ističu se odstupanja od pretpostavki koje se za to traže kada je u pitanju podizanje tužbe za pobijanje odluka glavne skupštine dioničkog društva. Navodi se da tuženik može biti jedino društvo. U vezi s time raspravljaju se pojedinosti u zastupanju stranaka u sporu. S obzirom na posebitosti društva s ograničenom odgovornošću poseb¬no se obrađuje rok u kome se mora ustati s tužbom. U vezi s time obrađuje se pravna narav tog roka, od kada on počinje teći te posljedice podizanja tužbe po proteku roka. Budući da se tužba za pobijanje odluka skupštine odnosno članova društva s ograničenom odgovornošću može podići samo ako za to postoji razlog koji opravdava pobijanje, temeljito se obrađuje svaki pojedini razlog za pobijanje odluka. Posebna se pozornost posvećuje razlikama u odnosu na odgovarajuću primjenu propisa o pobijanju odluka glavne skupštine dioničkog društva. One su značajne i u radu se uklapaju u opća pravila o pobijanju. Posebno se ističu načini kako se otklanja pobijanje odluka koje bi inače bile pobojne. U vezi s predmetom spora ističe se zašto je važno njegovo određenje i u kom je to odnosu prema predmetu spora kada se podiže tužba zbog ništetnosti odluka skupštine odnosno članova društva. Pritom se ističe da je petit tužbe u oba slučaja isti s time da je u jednom slučaju riječ o konstitutivnoj a u drugom o deklaratornoj tužbi. S obzirom na posebne odredbe o tome u Zakonu o trgovačkim druš¬tvima u odnosu na Zakon o parničnom postupku, raspravlja se određivanje vri¬jednosti predmeta spora i posljedice toga na snošenje troškova spora od stra¬ne stranaka u sporu. Razmatra se i teret dokaza stranaka u sporu. Posebno se obrađuje mogućnost određenja privremenih mjera, pretpostavke za to i učinak te odnos Zakona o trgovačkim društvima prema Ovršnom zakonu. Kako sa Zakonom o trgovačkim društvima propisuje mogućnost da se odluka skupštine odnosno članova društva upiše u sudski registar prije okonča¬nja spora o pobijanju takve odluke, u radu se temeljito razrađuju pretpostavke za upis i učinci upisa uključujući i procesni položaj stranaka u sporu. Uz to temeljito se raspravljaju učinci uspješnog pobijanja odluke. Pritom ih se klasificira prema tome kakav učinak ima pobijana odluka i kako postupiti za svaki od mogućih slučajeva nakon što sud utvrdi da je odluka skupštine odnosno članova društva ništetna.

tužba, pobijanje odluka, skupština, članovi, društvo s ograničenom odgovornošću

nije evidentirano