hrvatski

Utjecaj potencijalno neprikladnih lijekova na učestalost štetnih i neželjenih reakcija na lijek u bolesnika starije životne dobi hospitaliziranih na Klinici za unutarnje bolesti KB Dubrava

Uvod Starija populacija osjetljivija je na djelovanje različitih lijekova zbog fizioloških promjena vezanih uz proces starenja. Potencijalno neprikladni lijekovi (PNL) u bolesnika starije životne dobi često su povezani s povećanim rizikom od nastanka štetnih i neželjenih djelovanja lijekova, povećanim pobolom, smrtnošću, većim obimom korištenja zdravstvene zaštite te interakcijama između lijekova. Cilj istraživanja Primarni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi potencijalno neprikladne lijekove u bolesnika starije životne dobi i učestalost njihovog propisivanja korištenjem validiranog originalno razvijenog protokola1. Metode Presječno opservacijsko istraživanje provedeno je u razdoblju od 01.10.2014. do 15.02.2015. godine na Odjelima Klinike za unutarnje bolesti Kliničke bolnice Dubrava. U istraživanje je uključeno 109 akutno i elektivno hospitaliziranih bolesnika u dobi od 65 i više godina starosti. Za svakog bolesnika prikupljeni su podaci o terapiji prije, tijekom hospitalizacije i pri otpustu, podaci o komorbiditetima te osnovni laboratorijski nalazi. Podaci su prikupljani iz medicinske dokumentacije, temperaturne liste te razgovorom s ispitanicima, a prema potrebi i od nadležnog liječnika obiteljske medicine ili člana rodbine. Potencijalno neprikladni lijekovi bili su određeni pomoću originalno razvijenog protokola koji predstavlja kombinaciju već postojećih kriterija 2-5, a sadržava a) lijekove s nepovoljnim učinkom rizika i koristi, b) lijekove upitne učinkovitosti, c) lijekove koje valja izbjegavati uz određenu dijagnozu i d) lijekove koji mogu izazvati potencijalno klinički značajne interakcije. Rezultati U studiju je bilo uključeno 109 ispitanika prosječne dobi 73, 7 godina (raspon 65-92) koji su u prosjeku trošili 7, 55 lijekova (raspon 2- 17) te imali 5, 76 dijagnoza (raspon 2-12). Identificiran je 206 PNL na uzorku od 109 pacijenata. Ukupno je 42 bolesnika (38, 53 %) uzimalo bar jedan PNL s nepovoljnim omjerom koristi i rizika, 4 bolesnika (3, 67%) lijek upitne učinkovitosti, 44 bolesnika (40, 37 %) PNL koji treba izbjegavati uz određenu dijagnozu pri otpustu (Tablica 1), a 53 pacijenta (48, 62%) lijekove koji potencijalno stupaju u interakcije (Tablica 2). Najčešći lijekovi nepovoljnog omjera rizika i koristi bili su benzodiazepini dugog djelovanja (diazepam), lijekovi upitne učinkovitosti ginkgo biloba, a od lijekova koje treba izbjegavati u određenim stanjima bolesnici su najčešće uzimali klopidogrel u smetnjama koagulacije uz antikoagulans (varfarin) te beta blokatore kod dijagnosticiranog KOPB-a ili astme. Najčešće potencijalne interakcije uključivale su antihipertenzive s NSAR lijekovima (ibuprofen, diklofenak), ACE inhibitore sa suplementima kalija i klopidogrel s inhibitorima protonske pumpe. Zaključak Koristeći originalni protokol1, otkrili smo visok postotak primjene potencijalno neodgovarajućih lijekova i lijekova koji mogu stupiti u interakcije. U racionalizaciji liječenja starijih osoba potrebno je propisivati što manji broj lijekova te izbjegavati neodgovarajuće lijekove i lijekove koji mogu stupiti u međusobne interakcije.

potencijalno neprikladni lijekovi

nije evidentirano