Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Stvaranje terminologije na nematerinskom jeziku: primjer iz povijesti hrvatskoga glazbenoga nazivlja (CROSBI ID 644190)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Bošnjak Botica, Tomislava ; Kiš Žuvela, Sanja Stvaranje terminologije na nematerinskom jeziku: primjer iz povijesti hrvatskoga glazbenoga nazivlja // Šesti međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK - VI. HIDIS - Knjižica sažetaka / Gligorić, Igor Marko ; Nazalević Čučević, Iva (ur.). Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2016. str. 8-9

Podaci o odgovornosti

Bošnjak Botica, Tomislava ; Kiš Žuvela, Sanja

hrvatski

Stvaranje terminologije na nematerinskom jeziku: primjer iz povijesti hrvatskoga glazbenoga nazivlja

U povijesti izgradnje hrvatske glazbene terminologije istaknuto mjesto imaju dva stručnjaka kojima hrvatski nije bio materinski, nego drugi jezik. Prvi je jedan od najpoznatijih hrvatskih jezikoslovaca i utemeljitelj hrvatskoga znanstvenoga nazivlja, Bogoslav (Bohuslav) Šulek (1816. – 1895.), podrijetlom Slovak, koji se nije posebno bavio glazbenim nazivljem, ali je upravo on uveo neke osnovne nazive (npr. glasba i glasovir), često preuzimajući slovenska rješenja ili tvoreći nazive od domaćih osnova, no tolerirajući i uporabu internacionalizama. Drugi je Franjo Ksaver Kuhač, odnosno Franz Xaver Koch (1834. – 1911.), podrijetlom Nijemac, začetnik hrvatskoga nazivlja u području glazbe i do danas najplodniji prevoditelj i tvorac novih glazbenih naziva, koji je, za razliku od Šuleka, s vremenom pokazivao sve veću nesklonost prema međunarodno uvriježenom nazivlju, s izuzetkom talijanskih oznaka za način izvođenja glazbe. U radu se analiziraju glazbeni nazivi tih dvaju autora te nastoji pokazati kako se činjenica da su posrijedi inojezični govornici hrvatskoga te utjecaj njihovih materinskih jezika, kod jednoga slavenskoga, kod drugoga germanskoga, odražava i u njihovu nazivlju na gramatičkoj i leksičkoj razini. Postupci koje u svojim djelima primjenjuju, poglavito odnos prema internacionalizmima i kalkiranju, obilježavaju dvojak put hrvatske glazbene terminologije do danas.

nematerinski hrvatski, 19. stoljeće, nazivlje, glazba

nije evidentirano

engleski

Creating terminology in a non-native language: an example from the history of Croatian musical terminology

nije evidentirano

non-native Croatian, 19th century, terminology, music

nije evidentirano

Podaci o prilogu

8-9.

2016.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Šesti međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK - VI. HIDIS - Knjižica sažetaka

Gligorić, Igor Marko ; Nazalević Čučević, Iva

Zagreb: Hrvatsko filološko društvo

Podaci o skupu

Šesti međunarodni znanstveni skup ; Hrvatski kao drugi i strani jezik – VI. HIDIS

predavanje

15.12.2016-17.12.2016

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Filologija, Znanost o umjetnosti

Poveznice