hrvatski

Ponešto o knjizi i društvu

Knjiga se, u našoj suvremenosti, može promatrati i kao sastavni dio induistrije informiranja i znanja. Iako je Gutenbergov pronalazak u 15. st. (sredinom) uvelike omogućio širenje knjige, knjiga je svojom cijenom, više-manje, dostupna širokoj čitalačkoj publici tek u drugoj polovici 20. stoljeća, odnosno nakon Drugog svjetskog rata. Knjiga se uvijek javlja u društvu neovisno o tomu je li riječ o umjetničkom/književnom djelu, stručnoj knjizi, udžbeniku itd. Ne mora se polaziti od pozitivistički usmjerene sociologije književnosti i tvrditi da su pisci zavisni od društva i onda kada su uvjereni da su nezavisni i slobodni od društva. Ali knjiga se ne javlja u „vakumu“ i njena sudbina (ako ne i nastanak) umnogome ovise o društvu, razvoju kulture i procesima te fenomenima u njemu, kao što je npr. fenomen postupanja s knjigama 1990.- tih godina u hrvatskom društvu. Knjiga ima humanistički i univerzalni karakter te može povezivati ljude u društvu, pa čak i narode u svijetu. Društvo je, pak, sistem odnosno skup „međusobnih odnosa koji povezuje pojedince“ (Giddens). Društvo nije statično i ljudi ga svojim djelovanjem neprekidno iznova razvijaju i stvaraju.

knjiga, društvo, sociologija književnosti

nije evidentirano