hrvatski

O agrarnom pitanju u međuratnoj Dalmaciji i radovima dr. Uroša Desnice

Pojmovi seljačko i agrarno pitanje, iako su međuovisni, nisu istovjetni te se objašnjavaju u ovom radu. Ukratko se izlaže sociološko-historijski pregled agrarnog pitanja u Dalmaciji. Na dalmatinskom području u 19. stoljeću tradicijski postoje tri temeljna oblika vlasništva zemlje: (1.) seljačko vlasništvo, (2.) zemlja u vlasništvu (vele)posjednika i (3.) komunalna zemljišta, koja su se koristila zajednički (kao npr. seoski pašnjaci). Između vlasnika zemlje i onoga koji je obrađuje u Dalmaciji također su tri temeljna odnosa: (1.) kolonat ili težaština, (2.) livel i (3.) kmetstvo. Rješenju agrarnog pitanja pokušavaju doprinijeti i Zemaljska vlada Dalmacije 1918., a potom i regent Aleksandar početkom 1919. Tek 1930. donesen je Zakon o likvidaciji agrarnih odnosa na području predratne habsburške krunske zemlje Dalmacije. U drugom dijelu rada razmatra se dalmatinsko agrarno pitanje u tekstovima dr. Uroša Desnice, inače dalmatinskog veleposjednika. Desnica se relativno intenzivno i kontinuirano bavio u duljem razdoblju agrarnim pitanjem u Dalmaciji, objavljujući tekstove u glasilima Novi list, Novi život, Novo doba, Država, Vreme, Mjesečnik Pravničkoga društva u Zagrebu i drugdje. Zastupajući u načelu agrarnu politiku Narodne radikalne stranke, Desnica je ipak bio individualno prepoznatljiv po svojim stavovima i veleposjedničkim interesima, po poznavanju dalmatinske agrarne problematike i umijeću kritike legislativnih nedosljednosti. Njegovi su tekstovi nastajali od 1922. do 1931. godine.

agrarno pitanje, Dalmacija, dr. Uroš Desnica, agrarni odnosi, seljačko pitanje

nije evidentirano