hrvatski

Kontaminacija krmnih sirovina i krmnih smjesa salmonelama

Kontaminacija krmiva bakterijama roda Salmonella nije rijetka pojava, tako bakteriološka pretraga na salmonele predstavlja najvažniju točku u kontrolni epizootiološkog lanca u širenju salmoneloza među životinjama i ljudima, jer prema epidemiološkim istraživanjima, uzročnici mnogobrojnih salmoneloza u ljudi bili su upravo serovarovi izdvojeni iz krmiva. Riblje brašno, mesno-koštano brašno te sačme i pogače uljarica su najčešći nositelji salmonela. Ova krmiva se proizvode i prodaju u velikim količinama, a distribucija bakterija unutar mase krmiva nije ujednačena nego ih nalazimo samo u određenim točkama, pa uzorak za pretragu mora biti reprezentativan. Rasprostranjenost salmonela istraživana je u krmnim sirovinama i gotovim krmnim smjesama klasičnim postupkom (ISO 6579) u 9.864 uzoraka različitih krmiva u razdoblju od 1996. do 2000. godine. Ukupno je 253 (2.56%) uzorka bilo kontaminirano salmonelama, intenzitet kontaminacije kretao se od 1, 00% (1997.) do 3, 80% (1999.). Krmiva animalnog porijekla bila su najčešće kontaminirana bakterijama roda Salmonella, a kontaminacija se kretala od 3, 64% do 17, 32 % progresivno tijekom pretraživanih godina. Istraživanjem pak učestalost pojedinih seroloških varijanti, ustanovljene su sljedeće salmonele u redosljedu zastupljenosti: S.Tennessee, S.Senftemnberg, S.Havana, S.Agona, S.Enteritidis, S.Meleagridis, S.Newington, S.Eimsbuettel, S.Mbandaka, S.Livingstone. Po prvi put su iz krmiva izdvojeni serovarovi ; S.Kiambu, S.Amsterdam, S.Kotte, S.Epinay, S.Poona, S.Fresno, S.Babelsberg i S.Kedougou. Možemo zaključiti kako udio krmiva kontaminiranih salmonelama raste svake godine, a najviše u krmivima animalnog porijekla. Posebice brine kontaminacija hrane za pse i mačke bakterijama roda Salmonella, što je novi moment u epidemiologiji salmoneloza.

krmiva; salmonele

nije evidentirano