hrvatski

Pogledi i dvojbe o novoj slici svijeta 16. stoljeća

Na promjenu slike svijeta i ideja o položaju i gibanju Zemlje u 16. stoljeću znatno je utjecala pojava novih nebeskih fenomena. Osim pojave kometa, presudnu ulogu u kritici i reinterpretaciji Aristotelove prirodne filozofije i pokušaju usklađivanja peripatetizma s iskustvom i motrenjima, imala je pojava novog svjetla 1572. godine. Za nju danas znamo da se radilo o nastanku supernove u zviježđu Kasiopeje. Kako je godine 1543. objavljeno djelo De revolutionibus orbium coelestium Nikole Kopernika, došlo je do brojnih tumačenja, ocjenjivanja i interpretacije tog djela. U narednom razdoblju te interpretacije dovode do postupnog napuštanja Aristotelove slike svijeta, a time i iskoraka prema razvoju novovjekovne znanosti. U radu će se analizirati bogata korespondencija hrvatskog slavnog humanista Andrije Dudića (1533-1589). Istražiti će se njegovi stavovi o navedenim pojavama. Uz to će se istražiti i stavovi njegovih korespondenata, poznatih europskih učenjaka: Georga Joachima Rheticusa, Caspara Peucera, Paula Witticha, Johannesa Praetoriusa i Tadeáš Hájeka. Oni su svojim djelima i razmišljanjima značajno pridonijeli promjeni i razvoju nove slike svijeta u 16. stoljeću. Njihove brojne ideje, gledišta i stavovi prisutni su u njihovoj korespondenciji s Andrijom Dudićem.

Andrija Dudić, supernova, kometi, Kopernik, Rheticus

nije evidentirano