hrvatski

EKONOMSKA ELITA: VLADAR IZ SJENE? Prilozi ekonomskoj sociologiji

Postsocijalistička rekonstrukcija kapitalizma u Srednjoj i Istočnoj Europi, nakon početnog oduševljenja demokracijom i tržišnim gospodarstvom, dovela je u nekima od zemalja pripadnih srednjoeuropskom „kulturnome krugu“ do svojevrsnog društvenog zamora. Velika društvena, politička i ekonomska promjena nakon sloma realnoga socijalizma ranih 90-tih godina prošloga stoljeća nije mogla sve društvene slojeve učiniti bogatijima nego u socijalizmu, niti su načela društvene pravde i jednakosti postala ključnim mjerilima za pojedinačnu i kolektivnu dostupnost imovine podložne privatizaciji, obrazovnih šansi, većih prihoda, zaposlenja i socijalne sigurnosti. Začudo, taj osjećaj razočaranja rezultatima velike društvene preobrazbe i ponašanjem ključnih društvenih i ekonomskih elita pokazao se širim i dubljim od samoga „tranzicijskog iskustva“ građana iz bivših real-socijalističkih zemalja. Naime, nakon svjetske financijsko-ekonomske krize iz 2008. godine postalo je jasno da javnost i u razvijenim europskim zemljama i u novim europskim demokracijama dijeli jedan zajednički stav prema ključnim sudionicima tržišnoga gospodarstva u tim zemljama: stav izrazitog nepovjerenja prema starim i novim ekonomskim elitama, koje se smatra sebičnima, društveno neodgovornima i zastupnicima uskih materijalnih interesa nasuprot širih interesa imaginarne „zajednice“. Procese moralne de-legitimacije poslovne elite kao latentnu tendenciju bilježe istraživači elita u svjetskim razmjerima još početkom prošloga desetljeća. Hrvatska javnost dijeli sličan stav prema ključnim predstavnicima društvenih elita, posebno prema novoj ekonomskoj eliti, što se vidi uostalom iz termina „tajkunizacija“. Procesom „tajkunizacije“ nastali su u posljednjih dvadeset i pet godina „tajkuni“, a ne poduzetnici i društveno obzirni menadžeri. Do toga općeg nepovjerenja u „upravljačke slojeve“ nije došlo preko noći, premda moramo priznati da su naša domaća ekonomska kriza i brojne korupcijske afere u posljednjih nekoliko godina posebno utjecale na povećanje nepovjerenja javnosti prema ključnim elitama u državi. Zbog toga smo još negdje 2005. godine, razmatrajući odnos menadžersko-poduzetničke elite i modernizacije, postavili pitanje: radi li se tu o razvojnoj ili o rentijerskoj eliti? Dio odgovora na ovo pitanje pokušali smo dati u ovoj knjizi. Njena je svrha da istraži mjesto ekonomske elite u sociologiji (elita) te proces socio-ekonomske evolucije (novih) ekonomskih elita, koje su se u europskim zemljama razvile uslijed financijalizacije globalnoga gospodarstva i sloma socijalizma (komunizma), te njihovu vezu s poduzetništvom, tržištem i društvenom moći. U prvome dijelu knjige naslovljenom "Sociologija elita i ekonomska elita" nalazi se deset poglavlja. Nakon uvodnih određenja elita kao kategorijalnih entiteta, autor se bavi sljedećim tematima: klasični teoretičari elita: usmjerenost na političku elitu ; funkcionalistička paradigma: ekonomska elita kao dio strateških elita ; ekonomska elita kao dio elite moći ; razumijevanje ekonomske elite u P. Bourdieua ; ekonomska elita u istraživanjima M. Hartmanna ; društveno podrijetlo i obrazovanje europske korporacijske elite ; moderna korporacijska elita, financijalizacija i restrukturiranje poduzeća ; ekonomska elita i korporacijsko upravljanje: neki empirijski uvidi ; ekonomska elita kao istraživačka tema: teorije elita i društvena stvarnost nakon sloma realnog socijalizma. U drugome dijelu knjige pod naslovom „Hrvatski slučaj: ekonomska elita kao sudionik kapitalizma periferije“ nalazi se osam poglavlja. Oni predstavljaju zasebne tematske cjeline, pokrivajući hrvatski postsocijalistički i kulturni kontekst. Riječ je o ovim tematima: postsocijalističke ekonomske elite i poduzetništvo: prilog analizi tipologije poduzetnika ; tipovi poduzetnika, strategije i percipirane granice rasta ; habitus, tržište i proizvodnja tržišnih sudionika: slučaj kutjevačkih proizvođača vina ; vinari Požeško-slavonske županije i izazovi europskog tržišta vina ; menadžerska elita i neke dimenzije socioekonomske kulture u Hrvatskoj ; hrvatski poduzetnici i tržište: od euforije rasta do protu - kriznih strategija ; hrvatska mala i srednja poduzeća i kriza rasta: u potrazi za novim nositeljima rasta? ; bez „sretnog završetka“: tko je zapravo nova hrvatska ekonomska elita? U ovome dijelu knjige svjesno je analitički naglasak stavljen na mala i srednja poduzeća jer ona čine 99% poduzeća u ukupnoj strukturi hrvatskoga gospodarstva.

Ekonomska elita, Hrvatska, ekonomska sociologija, poduzetništvo

nije evidentirano